Predsjednički kandidati u kampanji su svašta obećavali. Koliko će učiniti ovisit će o tome koliko će i kako koristiti ovlasti. Ovo su neke od njih.

- Slikovito rečeno, predsjednik bi trebao biti mikrofon koji će ocjenjivati rad Vlade. Ne samo da je treba kritizirati nego mora i predlagati rješenja ako misli da Vlada ne radi dobro - smatra ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.

Doista, jedna od ovlasti predsjednika je sazivanje sjednica Vlade o određenim, aktualnim pitanjima. I slanje zakona na ocjenu ustavnosti njegov je alat kojime može utjecati na rad premijera i Vlade. Tu je i pokretanje referenduma o promjeni Ustava.

Ovlasti su to u unutarnjoj politici.

- Morao bi aktivno pokretati raspravu o najtežim problemima u društvu, a to su sad ekonomski problemi. I oni ugrožavaju sve dijelove sustava nad kojima ima nadležnost - smatra ekonomist Željko Lovrinčević.

Svojim riječima i djelima predsjednik kod građana mora izazivati osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Mora osigurati ozračje društvenog dijaloga između različitih skupina, kako bi razmijenili poglede dok traže rješenje, smatra Đuro Njavro. 

Nekadašnji Tuđmanov gospodarski savjetnik drži da predsjednik mora promicati optimizam. Također, ističe kako bi Ured predsjednika trebao pojeftiniti koliko je god moguće.

- Predsjednik mora svojim primjerom poslati poruku štedljivosti i racionalosti kako bi pokazao suosjećanje s onima koje kriza pogađa. Ako trošak i postoji, predsjednik mora pokazati da građani za taj trošak dobivaju neku vrijednost zbog koje se trošak isplati - smatra Njavro. Na to se osvrće i politički analitičar Davor Gjenero. 

- Ovaj sustav Ureda predsjednika, sa savjetnicima koji su tretirani u rangu ministara, primjeren je polupredsjedničkom sustavu - drži Gjenero. Sustav je to u kojem je vladao prvi predsjednik Franjo Tuđman. 

- Tuđman je donosio ključne društvene i političke odluke, kontrolirao vanjsku politiku, iako ju je na tehničkoj razini obavljalo Ministarstvo vanjskih poslova. U takvom sustavu Vlada je ovisila o povjerenju predsjednika i nije bila Vlada u pravom smislu riječi. U Tuđmanovo vrijeme su predsjednici Vlade bili akteri koji su se brinuli o ekonomskoj politici, pa je Valentić najuspješniji premijer iz tog vremena. Bavio se ekonomskim reformama, a Tuđman je bio glavni nosilac izvršne vlasti - objašnjava. 

S Mesićevim mandatom promijenio se i sustav. 

- Mesić je nastavio djelovati kao svojevrsan krizni menadžment. Ključnom odlukom prvog mandata svi smatraju umirovljenje skupine generala, nakon čega je preuzeo potpunu kontrolu nad nacionalnim obrambenim sustavom. No kod njega je važno i to što se često u kriznim situacijama obraćao javnosti, njegove poslanice nerijetko su bile suprotne onome što su mu savjetovale agencije za istraživanje javnog mišljenja, s ciljem da glavni korpus hrvatskog društva povuče na demokratsku stranu. To mu je uspijevalo na osnovi karizme koju je imao. Mogao je mijenjati stavove građana - smatra Gjenero. 

Što se tiče odnosa prema Vladi, on se također mijenjao promjenom sustava. Tuđman je imao daleko veću moć. Da je htio i imao potrebe, mogao je isprovocirati smjenu predsjednika Vlade. Mesićeve ovlasti u tom su pogledu bile manje, sličnije današnjima, ali Gjenero ističe kako je Mesić nastavio biti kritičan prema vladama.

- Imao je konfliktne situacije s vladama Ivica Račana i Ive Sanadera. S Jadrankom Kosor imao je svojevrstan partnerski i pokroviteljski odnos. Ne može se prepoznati nijedan sukob, nijedan problem, djelovali su izrazito usklađeno, Mesić joj je prenosio svoja politička iskustva, ona je tada bila vrlo snažna - kaže. 

Uz to što bi trebao biti svojevrsna moralna vertikala unutar granica, predsjednik bi morao utjecati i na vanjsku politiku. 

- On je šef države u tom smislu, sukreator vanjske politike. S predsjednikom Vlade sudjeluje u određivanju veleposlanika, prima strane diplomate. Ima važnu ulogu u kreiranju strateškog pravca provođenja vanjske politike - kaže Vlatko Cvrtila, koji je radio u Uredu predsjednika Mesića, te potvrđuje kako je bio izrazito aktivan u tom smislu, s čime se slaže i Milada Privora,  šefica protokola hrvatskog predsjednika u Tuđmanovo i Mesićevo vrijeme. Ona nam objašnjava koliko je zapravo predsjednikov utjecaj na ekonomiju vezan uz vanjsku politiku, odnosno diplomatske susrete.

- Takvi susreti koriste se za stvaranje okvira za moguću gospodarsku suradnju - kaže Privora. Gospodarskih susreta nešto je manje bilo u Tuđmanovo vrijeme.

- Jer je bilo važnijih tema vezanih za obranu i uspostavu države. Mesić je nerijetko na službena putovanja vodio čitave gospodarske delegacije, u kojima je ponekad bilo i 40 poduzetnika. Kad poduzetnici kontakte ostvaruju kao članovi delegacije predsjednika, to ima težinu. U neku ruku država daje garanciju da je riječ o kvalitetnom poduzeću - smatra Privora.

Kao primjer poduzeća koja su na ovaj način profitirala navodi Podravku i Končar. Potvrđuje to i Jurčić.

- U gospodarskoj diplomaciji najaktivniji je bio Mesić, koji je otvorio vrata Kine, Rusije, Emirata, Libije. Pojedini poduzetnici su zaista imali koristi, ali nije bilo organizacijske strukture koja bi nakon posjeta zaista nešto i napravila - kazuje on. 

Lovrinčević naglašava kako predsjednik mora biti prvi među ambasadorima, koji će promovirati naše resurse koji su zanimljivi cijelom svijetu.

- Predsjednik bi trebao biti nositelj projekta Hrvatske kao vrata Europe. Preko nas bi trebao prolaziti promet iz Amerike i Kine prema ostatku Europe - smatra Lovrinčević. 

Predsjednik traži tematske sjednice Vlade

Predsjednik može biti nazočan na tematskim sjednicama Vlade. Saziva ih te inzistira da se raspravlja o najvećim problemima u društvu.

Zakone može slati na ocjenu ustavnosti

Predsjednik proglašava zakone osam dana nakon što su izglasani u Hrvatskom saboru, osim toga, može pokrenuti ocjenu ustavnosti za svaki pojedini zakon.

Ovo su teme koje muče građane. O tome su govorila oba kandidata 

1. Problem gladne djece

Upozoravali ste na ovaj problem. Istina, niti jedno dijete u Hrvatskoj ne smije biti gladno. Motrit ćemo što pobjednik čini da zaustavi ovaj problem.

2. Bolje obrazovanje

Tijekom kampanje spominjali ste mlade koji napuštaju domovinu. Na njima sve ostaje. Potrudite se da imaju najbolje obrazovanje.

3. Borba za blokirane

Više puta ste se sjetili 320.000 blokiranih. Bilo je to u kampanji. Bilo je to riječju. Sad nam pobjednica mora suosjećanje pokazati i djelima.

4. Deložacija

Puna su vam usta bila zaustavljanja deložacija. No one su i dalje naša realnost. Bit će i danas. Zahtijevamo da već sutra krene put prema boljem.

5. Gospodarstvo

Gospodarski oporavak, pa i napredak, još je jedna tema koju su zadnjih tjedana najavljivali predsjednički kandidati. Iskoristite svoje ovlasti što je više moguće i pomozite hrvatskoj privredi.

6. Investicije

Nemojte samo čavrljati sa stranim diplomatima. Iskoristite te susrete za privlačenje investicija u Hrvatsku te omogućite domaćim investitorima da se prošire i izvan naših granica.

7. Nezaposleni

U subotu ih je bilo 322.829. U utrci za Pantovčak baratali ste tim brojem. To nije samo broj, to su ljudi, a tu su i njihove obitelji. Svi oni nadaju se da ih niste samo iskoristili.

8. Krediti

Ostali su bez radne knjižice. Nažalost, ne i bez kredita. Hrvati su u dugovima koje ne mogu otplaćivati. Motrit ćemo što činite za njih.

9. Branitelji i vojska

Na sučeljavanjima ste si kroz temu branitelja i vojske zadavali zaista niske udarce. Nadamo se da to nije bilo samo politikantstvo. Vodite računa o ovim ljudima, kao i o svim građanima Hrvatske.

10. Ugled RH

Ugled institucija u Hrvatskoj opasno je poljuljan. Spriječite to. Ne zapošljavajte prijatelje, rodbinu i kumove. Potrudite se da Hrvatska u očima svih građana, i lijevih i desnih, ali i u očima stranaca, bude najljepša zemlja na svijetu.