Pročitao sam to iz medija i koliko sam ja dobio informaciju, ne radi se o testovima nego o maskama. Dakle, prema mojim informacijama, uz malu ogradu da ću još dodatno provjeriti, nisu nabavljani antigenski testovi, koji su sada suspektni nego su nabavljane maske za zaštitu djelatnika, mislim da je iznos 3000 eura, kazao je ministar Branko Bačić upitan je li Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, kojemu je on sad na čelu, nabavljalo za vrijeme Covid pandemije antigenske testove i koliko od tvrtke Buryen, mladog HDZ-ovca Filipa Mihalića (24) iz Varaždina, kojeg sada istražuje USKOK, doznala su 24sata, zbog sumnje da je dio testova krivotvorio.
Podsjetimo, novinari 24sata su ekskluzivno otkrila kako je mladi Mihalić, sin bivšeg zastupnika HDZ-a Anđelka Mihalića, osuđen 2020. za krivotvorenje novca, a prije nekoliko mjeseci prijavljen za prijetnje i silovanje, središnja figura goleme afere koju istražuju policija i PNUSKOK.
U serijalu članaka, na kojim su prije objave radili mjesecima, razotkrili su njegove prljave poslove, muljaže s dilanjem i krivotvorenjem antigenskih testova za koronu koje je država nabavljala. Radi se o sumnji na uvoz krivotvorenih testova za Covid-19 iz Turske.
Objavili smo i ekskluzivna svjedočanstva studenata koji su radili na prepakiravanju testova u varaždinskom skladištu, kao i svjedočanstvo Filipovog vozača u Istanbulu te osobe koja je posjetila istanbulsku tvornicu u kojoj su se, sumnja se, proizvodili krivotvoreni testovi.
Novinari su upitali Bačića i zna li je li njegov kolega iz Vlade, ministar obrane Mario Banožić, odustao od subvencioniranog kredita za izgradnju kuće u Vinkovcima. Iako Banožić nije htio otkriti je li se prijavio za APN-ov kredit, što se spominjalo prije par mjeseci, 24sata su nedavno doznala da jest i da mu je kredit već i odobren. Pa će mu tako država, odnosno porezni obveznici, subvencionirati kredit od 100.000 eura u iznosu od 25.306,32 eura.
Iako tu zakonski nema ništa sporno i Banožić udovoljava kriterijima APN-a, pitanje je koliko je moralno da građani subvencioniraju izgradnju kuće jednom ministru. Nakon što se zbog toga digla bura u javnosti, ministar je kazao kako će odustati ukoliko se pokaže da je nekom drugom oduzeo subvenciju.
- Njega ćete morati pitati je li odustao. On je, koliko znam, uputio APN-u pismo da ga izvijeste da li je njegov zahtjev bilo kome od potencijalnih korisnika onemogućio ishođenje tog subvencioniranog kredita. Kao što znate, do sada je uvijek s danom zaključivanja javnog poziva, neovisno o planiranim sredstvima u proračunu i broju pristiglih zahtjeva, Vlada na prijedlog APN-a uz suglasnost resornog ministarstva svim sugrađanima, koji su ispunili uvjete, osiguravala subvencionirani stambeni kredit - istaknuo je Bačić.
Nije htio reći je li njemu u redu što se ministar Banožić prijavio, bez obzira i ako nikome nije oduzeo tu mogućnost svojim zahtjevom.
- Kao resorni ministar od svojih zaposlenika i službenika tijela državne uprave u djelokrugu mog ministarstva isključivo tražim da postupaju u skladu sa zakonom, a nije moje da bilo kome dijelim moralne, etičke i bilo kakve packe. Na svakome od nas je odluka kako će postupati u svakom pojedinom slučaju. To što sam ja stariji nema veze, ne bih nikome želio dijeliti savjete, svatko od nas je dovoljno razuman da postupa onako kako misli da je najbolje - kazao je.
Upitan hoće li u budućnosti regulirati drugačije kriterije pa da se ne mogu javljati dužnosnici, Bačić je poručio da ne voli odgovarati na hipotetska pitanja, posebno kad se još ne zna hoće li ovakav model APN-ovih kredita uopće ići dalje.
Na pitanje o obnovi nakon potresa i je li se razmišljalo o modularnim rješenjima zamjenskih kuća, ministar je istaknuo kako je odluka na vlasnicima kuća.
- U prvom navratu je najveća potražnja bila za kućama koje se grade na principu suhe drvene gradnje i najveći dio kuća koji se u tom prvom dijelu gradi odnosi se upravo na suhu drvenu gradnju. Kada sam postao ministar, proučili smo sve te tipske projekte i ocijenili smo da je bolje, po meni osobno, a i po mojim suradnicima, pretprojektirati tipske projekte jer jedan od razloga zašto su se naši sugrađani velikim dijelom usmjeravali prema suhoj drvenoj gradnji bio je taj što su za istu površinu imali više soba. Međutim, za takvu gradnju mi u Hrvatskoj nismo imali puno građevinskih tvrtki i imamo sada određenih problema s dovršavanjem tih zgrada - poručio je naglasivši kako su izvođaču radova dali nalog da mora završiti u planiranom roku te objekte inače će ga ukloniti sa gradilišta.
- Ocijenili smo da je u našoj tradiciji i da je klasična zidana gradnja prihvatljivija, jednostavnija i brža nego suha drvena gradnja. Na nekoliko projekata smo krenuli s montažnim kućama i dobili smo ponudu koja dvostruko prelazi projektantsku cijenu, tako da još nismo donijeli odluku - dodao je.
Istaknuo je i kako će očito morati tražiti i inozemne građevinske tvrtke.