Glavnina Hrvatske vojske, ojačana snagama specijalne policije, u petak, 4. kolovoza točno u pet sati krenula je u napad od crte Bosanskoga Grahova u BiH na jugu do istočne Slavonije. Bio je to udar hrvatskih snaga na 630 kilometara dugačkoj bojišnici, najvećoj u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U početnom dijelu operacije glavna zadaća HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza i zapovijedanja te odbacivanje topničko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja. Time bi se spriječilo njihovo razaranje. U to vrijeme Zborno područje Osijek i Južno bojište prešli su u obranu. U koordiniranu napadu točno u 5 sati HRZ je raketirao srpske centre veza i zapovjedna. Istodobno su artiljerijske snage topovima, haubicama i raketama napale prednju crtu i dubinu srpskih snaga.
U rano jutro nakon početka operacije predsjednik Franjo Tuđman pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti da predaju oružje te im jamčio da će biti amnestirani prema hrvatskim zakonima. One koji nisu sudjelovali u pobuni pozvao je da ostanu u svojim domovima i bez straha dočekaju Hrvatsku vojsku.
Svima je Knin, političko i vojno središte pobunjenih Srba, imao posebno značenje, pa su prema njemu krenule dvije gardijske brigade, 4. i 7. Specijalne snage na Velebitu, nakon jakog srpskog otpora, uspjele su zauzeti područja Dulibe - Tulove grede, što je omogućilo korištenje prometnice Obrovac - Mali Alan - Sveti Rok. Prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku bio je najkrvaviji dan od početka Domovinskog rata. U žestokim borbama probijanja prvih srpskih linija poginuo je 121 hrvatski branitelj.