Ovim prijedlogom želi se osigurati da se sudovima u postupku priznanja stranih sudskih odluka dostavljaju strane sudske odluke o
posvojenju legalizirane u skladu s postojećim propisima, da su podnositelji prijedloga za priznanje strane sudske odluke bili podobni i prikladni za posvojenje u skladu s propisima Republike Hrvatske prije zasnivanja posvojenja u drugoj državi, da se posvojiteljskoj obitelji osigura praćenje i podrška nakon dolaska djeteta u Republiku Hrvatsku te da se uvede obveza evidentiranja broja djece koja su posvojena u Republiku Hrvatsku iz trećih država, naglašava se u izmjenama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, o kojima zastupnici danas u Saboru raspravljaju po hitnom postupku.
Rasprava je na dnevni red došla baš u trenutku oslobađajuće presude za osmero Hrvata, koji su šest mjeseci prolazili agoniju u Zambiji zbog posvojenja djece iz DR Kongo.
A vladajući su u izmjene Zakona krenuli nakon preporuke Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. siječnja 2023., koja za cilj ima poboljšanje prakse u postupcima međudržavnog posvojenja djece u kojima ne dolazi do primjene Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem.
- Dana je preporuka Hrvatskom zavodu za socijalni rad da kada zaprimi obavijest suda o priznanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju djece postupi sukladno članku 216. stavku 1. Obiteljskog zakona te da ponudi i pruži djetetu i posvojitelju savjetodavnu pomoć nakon zasnivanja posvojenja. Također, u skladu s navedenom preporukom Vrhovnog suda, i Ministarstvo obitelji i socijalne politike će na zahtjev suda u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju provjeravati podatke jesu li predlagatelji upisani u Registru potencijalnih posvojitelja te o tome dostavljati obavijest sudu - navodi se u obrazloženju izmjena.
Oporba: 'Sva odgovornost se prebacuje na posvojitelje'
Oporba smatra da ove izmjene ne rješavaju problem jer se sva odgovornost prebacuje na posvojitelje.
- Treba jasno utvrditi protokole koje moraju proći posvojitelji u slučaju posvojenja djece iz drugih država izvan EU. Izuzetno je važno da u tim protokolima znamo sve postupke i situacije koje se mogu predvidjeti. Riječ je o djeci, a ne krumpirima. Bilo bi dobro da je predlagatelj odlučio uzeti za supredlagatelja nadležno Ministarstvo socijalne skrbi jer bi tako prijedlog bio kvalitetniji, ali i da se odlučio poslušati Vrhovni sud koji je naglašavao određene situacije. Ovim Zakonom je sva odgovornost na posvojiteljima - naglasila je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
Zastupnik Kluba Fokusa Damir Bajs pozdravlja izmjene po hitnom postupku, ali mu nije jasno, kaže, zašto nije prihvaćen prijedlog pravobraniteljice za djecu temeljen na odlukama naših sudova, a vezan uz činjenicu da nema diplomatskog rješavanja stvari i potvrđivanja dokumenata.
- Pojednostavljeno, svaki dokument koji bi trebao doći u Hrvatsku, a temeljem kojeg bi se posvojila djeca, trebala bi biti ovjerena od našeg diplomatskog predstavništva. To traže naši sudovi i pravobraniteljica i to je ono što fali u ovom Zakonu - kazao je.
Državna tajnica pojasnila korake pune legalizacije pravnih isprava oko posvojenja
I HDZ-ova Nada Murganić je stava kako bi trebalo ojačati odgovornost državnih tijela i vanjskih konzulata kao pomoć posvojiteljima, a državna tajnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić je istaknula kako puna legalizacija i u ovom prijedlogu predviđa konzularno predstavništvo.
- Mi smo prihvatili sugestiju pravobraniteljice za djecu gdje u konačnici tu ispravu i presudu nadovjerava diplomatsko predstavništvo dvije države - dodala je istaknuvši kako je Vlada otvorena do izglasavanja za sve sugestije.
Pojasnila je i kako postupak pune legalizacije ide ovako - prvi pečat i potpis ide od strane ovlaštenog predsjednika suda, kojim jamči da su presude njegova suda ili nekog drugog u njegovom sjedištu ili potpis nekog dokumenta nekog državnog tijela vjerodostojni, drugi je Ministarstva pravosuđa i uprave, treći Ministarstva vanjskih poslova te zatim naše veleposlanstvo zajedno s veleposlanstvom treće države mora imati mogućnost nadovjere.
SDP-ova Martina Vlašić Iljkić naglasila je kako su od najave ministra Marina Piletića prije šest mjeseci ipak očekivali sveobuhvatnije rješenje.
- Izmjena jednog članka u Zakonu očito nije dovoljna jer propisuje sve ono što je Ministarstvo i sada trebalo provoditi, a to je primjenjivati Obiteljski zakon i Konvenciju o pravima djeteta. Što se tiče odgovornosti za legalizacije odluke, i dalje je ona na posvojiteljima i dalje država ne želi preuzeti odgovornost i pomoći posvojiteljima, ne uključuje ni nadležno Ministarstvo niti se štite interesi djece - poručila je.
SDP-ova Andrea Marić je upitala državnu tajnicu vezano za Registar posvojitelja hoće li postojati rok za upis potencijalnih posvojitelja.
- U stavku 2. se radi o onim državljanima RH koji iz nekih razloga ne žive u RH. Primjerice, bili su u braku sa stranim državljaninom, posvojili su dijete iz Liberije i, recimo, naša državljanka nakon razvoda braka iz Irske se vraća u Hrvatsku s posvojenim djetetom, tada sud neće priznavati ono što je Irska uravnala liberijsku presudu nego se po ovom zakonu vraćamo na ponovno priznanje te presude da bi ga naša državljanka upisala u matice naše države. Ima dio ljudi koji će biti izvan ove odluke da mora biti u trenutku posvojenja upisan u Registar jer je to jednostavno neizvedivo, kao primjerice u ovom slučaju koji sam navela jer ta gospođa već 10 godina ima posvojeno dijete - pojasnila je tajnica dodajući kako će se to urediti u Pravilniku o Registru.
Suverenist Marko Milanović Litre ističe kako je ovo danas nekakav alibi zakon kojim se vladajući pokušavaju "oprati" oko svih propusta koji su se dogodili, a što se vidjelo u slučaju "Zambija."
- Hvala Bogu da se taj slučaj dogodio jer je pokazao sve manjkavosti sustava - dodao je.