Agencija Standard & Poor's zadržala je kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB - uz zadržavanje stabilnih izgleda, priopćili su u utorak iz Vlade, a premijer Plenković pozdravio je tu odluku posebno u okolnostima pandemije.
U izvješću je naglašeno da je političko okruženje stabilno te da planovi ulaska u europodručje mogu potaknuti reformski zamah. Istaknut je pozitivan utjecaj oporavka osobne potrošnje pod utjecajem snižavanja poreza i znatan utjecaj Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, zahvaljujući čemu je situacija na tržištu rada bolja od očekivane.
A to je danas prokomentirao i ministar financija Zdravko Marić u Dnevniku HTV-a jer takva odluka "puno znači" za naše gospodarstvo.
- U pravilu rejting se veže uz cijenu duga, kapitala. Sigurno utječe na niže kamate. S druge strane i dostupnost naših obveznica i interesa investitora. Prije par tjedana smo izdali preko dvije milijarde eura međunarodnom tržištu, preko šest milijardi je bio interes investitora. Da nismo u investicijskoj zoni dobar dio tih investitora ne bi mogao ni sudjelovati u tim obveznicama - objasnio je Marić.
Po pitanju stanja u državnoj blagajni rekao je kako su prihodi na razini očekivanja. Ipak, rashodovna strana nije tako bajna jer su se pojavili neočekivani rashodi. Porast plaća državnih i javnih službenika za četiri posto.
- U međuvremenu, ti službenici su nas proteklih godina tužili i tužili državu te dobili presude pa moramo osigurati novce kako ove tako i idućih godina za sudske presude - objasnio je i dodao kako su tu i veledrogerije, obveze u zdravstvu te potres u Gradu Zagrebu i Banovini koji rade pritisak na rashodovnu stranu proračuna, ali drži se kontinuitet javnih financija.
Javni dug ove godine vidi za dva postotna boda niži, a prokomentirao je i mjere za očuvanje radnih mjesta na koje je, kako kaže, samo ove godine potrošeno osam milijardi kuna, a tu treba dodati sva javna davanja, poreze i doprinose.
- Dodajmo i gotovo tri milijarde poreza koji su gotovo otpisani poduzetnicima i poreznim obveznicima, skraćeno radno vrijeme - rekao je, a prokomentirao je i kako je pola milijarde kuna otišlo na cjepivo.
Pomoć Hrvatskoj dolazi iz Europske komisije s kojom su stalno u kontaktu. Hrvatskoj će, kaže Marić, na raspolaganju biti oko 13 posto ukupnih bespovratnih sredstava što je nešto manje od 800 milijuna eura kao predujam za korištenje. Rok korištenja i trošenja sredstava je 2026. godina, a komponente ulaganja bit će gospodarstvo, zdravstvo, pravosuđe i javna uprava i obrazovanje te potres.