Predavanja o poremećajima prehrane držale smo učenicima u 5. i 6. razredima u našoj školi, OŠ Gustava Krkleca i OŠ Voltino. Prije prvog predavanja smo imale tremu, nismo bile sigurne hoće li nas ozbiljno doživjeti jer nismo puno starije od njih. No pokazalo se da im je baš to što smo bliski po godinama pomoglo da se otvore, podijele iskustva s nama i vjeruju nam, govore nam Gita Curić (14), Lorena Drenški (14) i Tina Kriletić (14). One su ambasadorice inicijative RemekTijelo Etnografskog muzeja i Dnevne bolnice za poremećaj prehrane hranjenja H(RANA) Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Edukativni program se provodio u školskoj godini 2022/2023.
Među 15 najboljih
Njih tri upravo su završile osmi razred u zagrebačkoj OŠ Gustava Krkleca. Na RemekTijelo primljene su kao učenice 7. razreda, nakon što su poslale likovni rad na temu tijela i percepcije sebe. Od 33 prijavljenih, odabrane su za 15 sudionika programa za učenike od 7. osnovne do 3. razreda srednje. Bile su najmlađe i program im je jako pomogao.
'Naučile smo na iskustvima drugih'
Predavanja su držale stručnjakinje i stručnjaci nutricionisti, liječnici i psihijatri.
- Čuli smo iskustva nekih koji su i sami imali poremećaje u prehrani, pričali su nam o svojim iskustvima koja su bila i brutalna. Naučile smo puno - kaže Tina, a Gita se nadovezuje:
- Nakon tih radionica me prestalo biti briga kako izgledam na internetu i što drugi misle o meni, pa mi je sve to jako pomoglo oko 'self imagea'.
Upravo ove edukacije bile su temelj radionica koje su osmislile za djecu. Same su školskoj pedagoginji Tei Tkalčić predložile da održe predavanja.
- Trudimo se da im predavanje bude interaktivno i zanimljivo, bliski smo si po godinama pa ne pokušavamo biti stroge, opustimo se i zezamo se, a to je njima zanimljivo - kaže Lorena objašnjavajući kako uvijek počinju s mitovima i istinama o prehrani.
Zabavno i korisno
- Djeca najviše griješe u pitanju koja je hrana zdrava. Jako puno njih misli da su zdrava hrana salate, proteini, dijeta, detoks... No mi im pokušavamo objasniti da je sva hrana zdrava u određenim količinama. Da nije problem otići u fast food, ali povremeno - ističe Tina.
Upravo o tome koliko hamburgera mogu pojesti najviše su ih ispitivali, smiju se djevojke. Kažu i kako je najzanimljivije kad razgovaraju o samim poremećajima. Mnoga djeca, primjerice, ne znaju da dijabetes nije poremećaj, nego metabolička bolest, a česti je problem i da sami roditelji ne žele priznati da im djeca imaju problem. Djevojke su u predavanje ukomponirale i neizbježan utjecaj društvenih mreža na stvaranje slike o sebi, koji je golem čak i kod djece mlađe od 11 godina.
- Već od 5. razreda smo uočili da djeca jako puno znaju o društvenim mrežama, iako još nisu toliko svjesni da to sve može imati utjecaj na njih. Jedna cura je napisala kako uopće nije bila svjesna koliko je bila opterećena svojim izgledom i mišljenjima drugih prema njoj - kaže nam Gita.
Poremećaji u prehrani nisu nimalo bezazleni i stoga je upravo ovaj pristup, gdje učenice predaju učenicima, posebno uspješan, kaže Tea Tkalčić.
- Cure su imale jako puno slobode u kreiranju predavanja, osmislile su ga onako kako su smatrale da će biti zanimljivo. Njihova radionica je bazirana na interaktivnosti i djeca su neprestano aktivna, dijele svoja mišljenja i iskustva. Reakcije djece su bile sjajne. I baš zato je značajno da učenici predaju učenicima jer djeca dobivaju osjećaj da se međusobno razumiju, dobivaju osjećaj podrške i mnogo su slobodnija u izražavanju kad im predaju učenice, imaju osjećaj da im se mogu otvoriti i povjeriti - zaključuje ona.
Lorena, Tina i Gita ovih dana upisuju se u srednju školu. Ipak, nadaju se kako će i dalje imati prilike držati predavanja učenicima o temi koja je itekako aktualna među mladima.