Velika količina kiše je u kratko vrijeme prouzročila materijalnu štetu, a izgubljen je i jedan ljudski život, poručili su iz DHMZ-a.
- U petak 24. srpnja dijelove Hrvatske zahvaćaju jaka grmljavinska nevremena od kojih svakako treba izdvojiti nevrijeme u Zagrebu potkraj dana. U svega par sati, glavninom od 21:30 do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru (l/m2). U 24 sata, u razdoblju od 14:00 u petak (24. 7. 2020.) do 14:00 u subotu (25. 7. 2020.) na postaji Zagreb-Grič palo je 89 l/m2, na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2 - stoji u uvodu analize.
POGLEDAJTE VIDEO: Nevrijeme u Zagrebu
DHMZ ističe kako su već dan ranije dobro prognozirali jako nevrijeme, a osobito obilne kiše i bujice. Zbog toga su već u četvrtak za pojedine regije izdali narančasto upozorenje na opasne vremenske pojave, a u petak ujutro su upozorenja podignuta na crvenu razinu opasnosti.
Što se sinoptičke analize tiče, DHMZ ističe kako se nad Hrvatskom nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, ali da su značajniji utjecaj na vrijeme imali procesi u srednjoj i višoj toposferi.
Poručuju kako su se oluje stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu, gorju te okolnim zemljama.
- Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koje slijedi DHMZ količina oborine koja padne iza termina motrenja (u 7:00 prema zimskom računanju vremena tj. u 8:00 prema ljetnom računanju vremena) pripisuje se sljedećem danu. Stoga je količina oborine[1] koja je pala tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. sadržana u količini oborine izmjerenoj na našim postajama u 25. 7. 2020. u 8:00. Tako je na postaji Zagreb-Grič 25. 7. 2020. u 8:00 izmjereno 80,5 mm[2] (Tablica 1.), a na postaji Zagreb-Maksimir 57,8 mm. Ovakve količine oborine na lokaciji Zagreb-Grič mogu se očekivati rijetko – prosječno jednom u 41 godinu dok na lokaciji Zagreb-Maksimir izmjerena količina oborine (57,8 mm) može se očekivati češće – prosječno jednom u 5 godina - poručili su iz DHMZ-a.
- Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95, 8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4. 7. 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4. 7. 1989.) niti je blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926., a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139,0 mm za postaju Zagreb-Maksimir - stoji u analizi.
Iz DHMZ-a poručuju kako je izuzetan bio intenzitet oborina.
- Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20:00 i 21:00 palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih[3] zapisa na toj lokaciji od 1910. godine. Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj te se na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! U idućih sat vremena palo je još 18,1 mm oborine čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina! - ističu.
- Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb-Maksimir nije toliko izuzetan događaj. Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/1 h može se na toj lokaciji očekivati jednom u 4 godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2 h, očekuje se znatno rjeđe, prosječno jednom u 76 godina. Valja napomenuti da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa te bi izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa - stoji u analizi.