Izložba "Dragi Lastane!", koja donosi presjek razvoja poučno-zabavnog časopisa "Modra Lasta", u povodu 70. obljetnice njegova nastanka, otvorena je u utorak u predvorju Nacionalne sveučilišne knjižnice.
Časopis "Modra lasta" osnovan je 1954. u Narodnoj školi Trnjanska u Zagrebu pod imenom "Djeca za djecu". Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić kazala je da Modra lasta povezuje generaciju djedova, roditelja i djece. "Postala je dio hrvatske nacionalne baštine", ističe.
Od početaka do sredine 20. stoljeća pokretano je i izlazilo više od 50 dječjih časopisa, ali malo koji je opstao, ističe Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja, stručna suradnica i autorica predgovora kataloga izložbe.
"70 godina izlaženja školskog časopisa događaj je vrijedan pažnje, kao kulturni fenomen druge polovice 20. stoljeća", kazala je Batinić, te najavila stručni skup i okrugli stol o časopisima za djecu i mladež koji će se održati 20. studenoga.
Predsjednik upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul istaknuo je da dugovječni časopis "čuva hrvatski identitet u znanosti i kulturi", ističući da je Školska knjiga, u čijoj je nakladi Modra lasta više od pola svoga vijeka, objavljivala je nacionalne klasike i osigurala prostor mladim pjesnicima, kao i velikim hrvatskim slikarima koji su ilustrirali u "Modroj lasti".
Urednica u Školskoj knjizi Jozefina Ćurković kazala je da u suvremenoj "Modroj lasti" urednici žele potaknuti čitatelje na razvoj kritičkog mišljenja, u "doba kad su te vještine ugrožene".
Rubrika "Dragi Lastane!" omogućavala je udaljenim čitateljima da se povežu te da postave pitanja i dobiju odgovore na svoje školske i pubertetske probleme. Dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj kazala je da "Modra lasta pruža dodatan okvir za izražavanje i komunikaciju među učenicima" te da je rubrika "Dragi Lastane!" bio "preteča društvenih mreža".
Batinić je dodala da se ove godine obilježava i 160. obljetnica prvog školskog časopisa "Bosiljak" koji je na neki način preteča "Modre laste", a pokrenuo ga je učitelj Ivan Filipović 10. listopada zamislivši časopis za djecu i za odrasliju mladež, u doba kad je više od 80 posto stanovništva bilo nepismeno.
Autorice su projekta Maja Priselac i Kristina Romić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kustosice i autorice izložbe Jozefina Ćurković, Vanja Jajić, Melita Povalec i Ana Pehar iz Školske knjige, a stručna suradnica i autorica predgovora Štefka Batinić iz Hrvatskoga školskog muzeja.
Tijekom trajanja izložbe prikazivat će se istoimeni dokumentarni film Irene Škorić, održavati radionice za mlade, a bit će održan i stručni skup Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju.
Izložbu i popratna događanja organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Školska knjiga, Hrvatski školski muzej i Hrvatska udruga školskih knjižničara uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija. Ostaje otvorena do 22. studenoga.