Stanovnici pacifičkog otoka Bougainvillea izglasali su velikom većinom neovisnost od Papue Nove Gvineje na povijesnom referendumu, objavila je u srijedu Komisija za provođenje referenduma. 

Čelnik Komisije Bertie Ahern rekao je da je od ukupno 181.067 građana koji su izašli na referendum samo 3.043 građana glasalo za ostanak u Papui Novoj Gvineji, ali s većom autonomijom. 

Za neovisnost je glasalo 176.928 ljudi, 98 posto onih koji su izašli i time otvorili put otočnoj skupini da postane nova nacija u svijetu. 

Na referendum je izašlo 85 posto populacije što je rekord u Papui Novoj Gvineji, rekao je Bertie, nekadašnji irski premijer koji je odigrao ključnu ulogu u mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj. 

Bougainville je smješten 640 kilometara istočno od Solomonskog otočja, ali je pokrajina Papue Nove Gvineje, koja se nalazi 1200 kilometara zapadno od tog otoka.

Nazvan po francuskom istraživaču Bougainville je postao njemačka kolonija 1885., a u Prvom svjetskom ratu okupirale su ga australske snage uz druge njemačke posjede u Papui Novoj Gvineji.

Otok je bio pod australskom upravom 60 godina, a od 1975. je dio Papue Nove Gvineje.

Otok ima bogate izvore bakra i zlata, ali lokalno stanovništvo od toga ima malo koristi.

Zbog eksploatacije tih izvora zagađuju se rijeke.

Referendum o neovisnosti dio je mirovnog procesa dogovorenog prije 20 godina između pristaša neovisnosti Bougainvillea i središnjih vlasti Papue Nove Gvineje, nakon krvavog desetogodišnjeg građanskog rata koji je okončan 1998., u kojemu je život izgubilo 15 tisuća ljudi.

Stručnjaci kažu da bi se pregovori za neovisnost mogli protezati godinama. Ako se rezultati referenduma odbace u Port Moresbyju, glavnom gradu Papue Nove Gvineje, Bougainville bi mogao jednostrano proglasiti neovisnost koju bi mogle priznati druge pacifičke zemlje i Kina.

Premijer Papue Nove Gvineje James Marape već je sugerirao treće moguće rješenje nakon referenduma, koje uključuje veće subvencije i razvojne projekte na Bougainvilleu  i veću fiskalnu autonomiju.