Kao što su mnogi pretpostavljali i strahovali, glavni motiv rušenja kurikuralne reforme zapravo je ideološke prirode.
Bolje reći, temelji se na predrasudi da je cilj reforme provođenje nekakve SDP-ovske, valjda lijeve ideologije. Suprotne nacionalnim ciljevima, domoljublju, desnim idejama... To, posve otvoreno i nedvosmisleno, tvrdi prof. dr. sc. Miroslav Furić. Profesor s PMF-a koji je doktorirao 1970. godine. Objavio je više od stotinu znanstvenih radova. Radio je na popularizaciji fizike organiziranjem posebnih predavanja, pisanjem članaka i nastupanjem u javnim medijima.

Kurikulum u 'ideološkoj' sjeni

On je u nekoliko istupa, što su ih popratili portali bliski desnom krilu aktualne vlasti, izjavio: “Površni pogled na sastav Ekspertne skupine nalazi da su od ukupno sedam članova, voditelji još dva člana zaposlenici Instituta za društvena istraživanja - institucije jasnog ideološkog predznaka, dok iz Instituta ‘Ivo Pilar’, komplementarnog svjetonazora, nema predstavnika. Ostali su povezani s ključnom problematikom sadašnjeg razvojnog trenutka...”.

Ujedno ističe kako je dodatno zabrinjavajuće to što nema predstavnika “realnog svijeta”, kao što su ekonomija, proizvodnja i slično. Osim problema ideološke prirode, Furić smatra da je jedan od glavnih problema kurikuluma to što ne postoji analiza postojećeg stanja.

- Hrvatsko školstvo u ovom je trenutku opterećeno brojnim jasnim problemima, među kojima su najvažniji: ponižavajući materijalni položaj edukatora, ponižavajući stupanj ugleda profesije te slabi izgledi da bi se u budućnosti moglo regulirati kvalitetne i optimizmom nabijene mlade kadrove. Ukratko, najveće, jasne i gotovo svakom poznate probleme školstva jednostavno se ignorira - navodi profesor.

Objasnio je i kako je danas samo u našoj sredini “komunističkom tiranijom nametnuto gledište o sukobu religije i znanosti”.
Voditelj reforme obrazovanja Boris Jokić suprotstavio se tezi da su “ljevičari” radili na kurikulumu.

- Ne mogu vjerovati da su odgoj i obrazovanje mjesto najbrutalnijih napada i s ljevice i s desnice - rekao je još prije mjesec dana pojašnjavajući kako ideje za reforme crpi i iz izjava Stjepana Radića. Istomišljenici profesora Furića smatraju kako se za nove modele i predmete koji se planiraju kurikulumom moraju pisati i novi udžbenici, a to u trenucima kad se Hrvatska nalazi u “sudbonosnoj ekonomskoj situaciji” nikako nije u interesu hrvatskog školstva.

- Učenici su preopterećeni glupim stvarima, treba ih opteretiti praktičnim stvarima. Kako bi se nešto uvelo kao obvezno, moraju se ostvariti neki uvjeti, prije svega učionice moraju biti informatički opremljene - smatra Jokić koji sve napade na njegov tim i kurikulum voli usporediti s filmom Rocky pa citira: “Nije važno koliko jako možeš udariti, nego koliko udaraca možeš otrpjeti i ići dalje”.

Jokić odbacuje ovakve teze

Iako se zbog kurikuluma lome ideološka koplja, Jokić ponavlja da je kurikulum domoljuban i da su sve ostalo jeftini napadi.
Podsjetimo, cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Učenicima se želi osigurati korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno s njihovom dobi i interesima. No čini se da ideološke rasprave nadjačavaju sam kurikulum.