Njegov glas vjerojatno je bio najpoznatiji na svijetu. Ako je Albertu Einsteinu od teorijske fizike uspjelo napraviti svjetski popularnu temu, on ju je još i revolucionizirao, a ona mu je uzvratila tako što je od njega napravila globalnu pop-zvijezdu. Stephen Hawking doživio je 76 godina, unatoč tome što su mu liječnici 1963., još kao 21-godišnjaku, dijagnosticirali amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS), smrtonosnu bolest motoričkih živaca, i predvidjeli mu još samo dvije godine života. Prognoze nisu pale s neba, od ALS-a se kroz nekoliko godina u pravilu umire dan danas, piše Express.
POGLEDAJTE VIDEO:
Medicinski fenomen
No, Hawking se pokazao kao medicinski fenomen, apsolutni svjetski rekorder u preživljavanju. U međuvremenu je postao i fenomen u svijetu fizike, briljantan znanstvenik, briljantan čovjek koji je potpuno nepokretan iz svojih kolica obilježio skoro pola jednog i dio drugog stoljeća.
Rodio se usred Drugog svjetskog rata, netko bi rekao i prikladno, u Oxfordu, a simbolika ide i dalje od toga. Kao što je mali Einstein u školi muku mučio s brojevima, kao što su i jednom Tesli počeci u onom u čemu će se poslije pokazati kao genij bili prilično čupavi, tako je i Hawking sebe kao osnovca opisivao kao "prosječnog".
U srednjoj školi zvali su ga "Einsteinom"
No, sve će se to brzo promijeniti. U srednjoj školi zvali su ga "Einsteinom", a da vjerojatno nisu imali pojma koliko su bili na pravom tragu. Pa je upisao fiziku i kemiju na Oxfordu, jer nije mogao matematiku. Pa je bio užasno frustriran "redikulozno lakom matematikom", kao i time što je bio najmlađi od svih kolega, izdvojen od ostalih. Ubrzo se to ipak promijenilo. Usput je shvatio da je to što mu je studij "frustrirajuće lagan", zapravo i prednost jer si može priuštiti rad uz studij. Jedan sat dnevno bilo je sasvim dovoljno za izdržavati se, naveo je poslije u "Mojoj kratkoj povijesti".
Naglo je postao nespretan, počeli su problemi s govorom
A onda, sklon glazbi, SF-u, nakon godine i pol počeo mu se otvarati studentski raj. Bilo je tu i nekih djevojaka, među kojima i izvjesna Jane Wilde koja će od 1965. do 1995. biti Jane Hawking. I dok se pripremao diplomirati iz kozmologije na Cambridgeu, naglo je postao nespretan, počeo je imati problema s govorom, svi oko njega su primijetili da mu se nešto događa i... ubrzo mu je dijagnosticiran ALS. Je li zbog toga pao u depresiju? Naravno da jest! Nije vidio smisla u tome da preostalih 20-ak mjeseci života trati na diplomiranje i slično. No, ispostavilo se da mu bolest napreduje neobjašnjivo sporo, da će, ako bude ljenčario, morati ljenčariti, bogami, ponižavajuće dugo vremena.
'Morao sam početi raditi. Iznenadilo me da mi se to sviđa...'
Pa mu je palo na pamet da bi se mogao vjenčati s Jane. A za to je trebalo i zarađivati. A za to, pak, doktorirati. "Zbog toga sam po prvi put u svom životu počeo raditi pravi posao. Na moje iznenađenje, ispostavilo se da mi se to sviđa", pisao je poslije u autobiografiji.
Na što je to samo nalikovalo... Imao je samo 23 godine kad je s kolegom i mentorom Rogerom Penroseom matematički objasnio početak svemira Velikim praskom. Posljedično je spojio Einsteinovu Opću teoriju s kvantnom mehanikom. 1973. je s još dvoje kolega postavio teoriju o crnim rupama, točnije "Četiri zakona mehanike crnih rupa". 1974. je došao do toga da crne rupe isijavaju radijaciju, koju su potom nazvali "Hawkingovom radijacijom", zbog koje crne rupe nakon neopisivo puno milijardi godina nestanu, praktično "ispare".
Dobio je troje djece
U braku sa Jane dobio je troje djece: Roberta, Lucy i Timothyja. Teret Hawkingove bolesti i odgoja troje djece spao je gotovo isključivo na suprugu koja je, nakon nekog vremena predložila da se k njima usele studenti koji bi mu pomagali u svakodnevnim aktivnostima. Jane je dobila malo vremena za sebe i iz hobija se počela baviti pjevanjem u crkvenom zboru. Tamo je upoznala orguljaša Jonathana Heyllera Jonesa i ubrzo su se počeli privlačiti. Kad ga je supruga suočila sa svojim osjećajima prema Jonesu, Hawking je rekao kako se neće protiviti njihovom odnosu ako ga ona nastavi voljeti. Jane i Jones su zadržali odnos na platonskoj razini kako ne bi razorili obitelj.
Šokirao suprugu
No problemi u braku su se nastavili. Nepokretni Hawking je u 80-ima postajao celebrity, stotine ljudi su im dolazile u dom kako bi pričale s njim. A Jane i on su imali i razmirica oko vjere, budući da je ona bila katolkinja, a on ateist. A onda je Hawking šokirao suprugu i rekao joj da je ostavlja zbog svoje njegovateljice Elaine Mason. Rastali su se 1995. a Hawking se oženio s Mason uvjeren kako se radi 'o ljubavi njegovog života'. No prijatelji su tvrdili kako je nekadašnja njegovateljica imala vrlo strog i posesivan odnos prema fizičaru. Bilo je i optužbi za njeno fizičko zlostavljanje nepokretnog genijalca, koje Hawking nikad nije htio otvoreno potvrditi.
Deset godina kasnije njihov brak je okončan, a Hawking se opet zbližio sa Jane. Ona je o svom odnosu s Hawkingom napisala knjigu, koja je 2014. ekranizirana kao 'Teorija svega', a Eddie Redmayne je dobio Oscara za ulogu Hawkinga.
Kasnije je izjavio kako svaki dan razmišlja o ženama jer su one najveći misterij s kojim se susreo.
Hawkinga je nepokretnost limitirala u računanju
Zapravo nema smisla trošiti vrijeme na sve ono što je Hawking otkrio o svemiru, materiji, vremenu, prostoru, prostor-vremenu... Osim što je postao apsolutno najveći um našeg doba, takav da mu se kao božanstvu klanja čak i lik Sheldona iz "Teorije Velikog praska", fascinantno je da je taj čovjek zbog svoje bolesti u nekom trenutku bio primoran jako puno od onoga što je računao, računati napamet. Sretna okolnost bila mu je i to što je riječ o takvom poslu u kojem je u pravilu blesavo uskratiti si suradnju s kolegama. Amerikanac Bruce Allen, koji je s Hawkingom od 1980. do 1983. pisao na Cambridgeu svoj doktorat, objasnio je svojedobno da su u svojoj istraživačkoj skupini radili po principu čajanke.
"Svaki dan bismo se našli na čaju u 11 sati, na ručku u 13, na još jednom čaju u 16", pričao je. Otkrio je da je Hawkinga nepokretnost doista gadno limitirala u računanju. Ali je zato on bio taj koji je pronalazio najjednostavnije i najčvršće argumente za rješavanje najkritičnijih matematičkih problema. A kako je došlo do njegovih knjiga kojima je popularizirao znanost i privukao milijune – "Kratka povijest vremena", "Svemir u orahovoj ljusci", "Budućnost svemira i drugi eseji"...? Naprosto je primijenio svoju sklonost rješavanju najkompliciranijih problema primjenom najjednostavnijih rješenja.
'Mnoge svjetske glazbene pop-zvijezde dušu bi prodale za djelić njegove slave'
"Rekli su mi da svaka jednadžba u knjizi prepolovljuje cijenu. Zato sam u potpunosti odustao od pisanja matematičkih formula u njima", napisao je. U međuvremenu je postao užasno popularan. Mnoge svjetske glazbene pop-zvijezde dušu bi prodale za djelić njegove slave. Pisao je popularne znanstvene knjige, znanstvene radove, knjige za djecu, drži predavanja, zvali su ga u desetke filmova i serija kako bi glumio samoga sebe. Makar da se Sheldon pred njim složi u nesvijest kad mu ovaj u proračunima, onako usput, pronađe da je umjesto "+" stavio "-".
Politički gospodari svijeta njegove komentare čekali su s većom strepnjom nego, primjerice, samog Pape. Još 1968. s Tariqom Alijem i Vanessom Redgrave bio je na čelu prosvjeda protiv Rata u Vijetnamu. 2000. je podržao Ala Gorea za predsjedničkog kandidata, da bi ovaj tada zapravo na izborima osvojio i nešto više glasova od Georgea Busha.
Uz Chomskog, bio je 2003. jedan od prvih intelektualaca koji je rat u Iraku nazvao ratnim zločinom. Bio je jedan od glavnih u akademskom bojkotu Izraela zbog tamošnje politike prema Palestincima.
Hawking nikada nije imao problema s egom
Naravno da je uvijek bio među prvima u aktivističkoj borbi za nuklearno razoružavanje, proučavanje matičnih stanica, za zdravstvenu skrb za sve, apsolutno među glavnim znanstvenicima u borbi protiv klimatskih promjena, slušali su ga škotski znanstvenici uoči referenduma o neovisnosti 2014., nisu ga poslušali britanski desničari kad ih je upozoravao da će im stradati znanost uslijed Brexita...
Unatoč tome što bi, da je toliko otkačen da krene osnivati svoju religiju ili kakav kult, preko noći imao stotine milijuna sljedbenika, unatoč tome što je uvijek odlično prihvaćao slavu, Hawking nikada nije imao problema s egom. Čuvena je njegova oklada s Peterom Higgsom iz 1964. o tome hoće li ikada biti pronađen bozon koji je, i prije nego što je otkriven, bio znan kao "Higgsov bozon".
Hawking je zapravo bio sretan što je 2012., nakon otkrića te čestice u Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u, mogao isplatiti Higgsu 100 dolara, te je bio prvi koji je rekao da bi Higgs trebao dobiti Nobelovu nagradu za to. I dobio je već sljedeće godine.
POGLEDAJTE DOKUMENTARAC O HAWKINGU: