Iako su u ponedjeljak počele prijave kandidata u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole, roditelji još nisu imali precizne informacije o tome što će se sve dodatno bodovati prilikom upisa, piše u utorak Jutarnji list.
Dodatne bodove s ovogodišnjih državnih natjecanja u znanju osmaši mogu zaboravit. Ta su natjecanja ove godine zbog epidemije koronavirusa prekinuta u ožujku, zbog toga nije provedena polovica županijskih natjecanja (njih 17), a kamoli državna.
Nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje, koja organizira natjecanja, u travnju je definitivno potvrdila kako je u suglasnosti s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zbog povećanog epidemiološkog rizika morala otkazati nastavak svi državnih natjecanja i smotri u znanju.
Iako je od kraja travnja Inicijativa za povratak natjecanja učenika organizirala peticiju kojom se traži nastavak natjecanja, a za petak 5. lipnja, u podne najavljuju i prosvjed na zagrebačkom Markovu trgu, ta se natjecanja prije upisa u srednju školu neće održati.
To znači da dodatne bodove iz znanja (ili izravan upis) mogu ove godine ostvariti samo osmaši koji su prvo, drugo ili treće mjesto na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju ostvarili od 5. do 7. razreda, odnosno na državnim natjecanjima "koja su uspješno održana" objašnjavaju u Ministarstvu.
No, piše Jutarnji list, ove godine prije koronakrize uspješno je održano nekoliko državnih natjecanja iz sporta, a prema važećem pravilniku "sportaši" na temelju tih rezultata mogu ostvariti od jednoga do tri dodatna boda. Međutim u nekim sportovima ta natjecanja nisu održana pa je između 250 i 300 djece ostvarilo pravo na stjecanje dodatnih bodova za upis u srednje škole a isto toliko nije.
Iz Ministarstva obrazovanja potvrdili su da će rezultati ovogodišnjih "uspješno provedenih državnih natjecanja" ipak biti vrednovani prilikom upisa u srednje škole. To znači da će samo dio djece sportaša ostvariti pravo na bodove, a drugi koji nisu imali sreće da se ta natjecanja održe prije korona-krize neće, jednako kao što to neće moći djeca koja nisu imala prilike završiti na državnim natjecanjima u znanju, piše u utorak Jutarnji list.
Maturanti žele na logopediju, psihologiju i kriminalistiku
Studij logopedije Sveučilišta u Zagrebu prvi je izbor ovogodišnje generacije maturanata; za jedno upisno mjesto na spomenutom studiju borit će se čak šestero kandidata i upravo zbog toga taj se studij smjestio, drugu godinu zaredom, na prvo mjestu najpoželjnijih među mladom generacijom, piše u utorak Večernji list.
Riječ je o studiju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu koji upisuje 80 studenata, a ove godine logopediju je biralo ukupno 1176 budućih studenata od kojih su njih 483 taj studij navela kao svoj prvi izbor. Logopedija nije interesantna samo u Zagrebu, na Sveučilištu u Rijeci taj studij želi upisati 626 studenata od kojih je za 111 njih to prvi izbor pa će u Rijeci ipak biti nešto manja konkurencija nego u Zagrebu – gotovo četvero studenata borit će se za jedno upisno mjesto.
Drugo mjesto po izboru ovogodišnjih maturanata, uzevši u obzir omjer upisnih mjesta i prijava, za razliku od prošle godine, jednopredmetni je studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je na trećem mjestu po izboru maturanata stručni studij kriminalistike koji izvodi Visoka policijska škola u Zagrebu. Kriminalistiku među ovom generacijom želi studirati 691 student, a njih 145 taj studij stavilo je kao svoj prvi izbor pa će se tako gotovo petero kandidata ocjenama i uspjehom na državnoj maturi boriti za jedno upisno mjesto.
Prošle godine po popularnosti i izboru maturanata na drugom mjestu bio je studij fizioterapije na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, a na trećem mjestu studij izobrazbe trenera na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu.
Ni među ovom generacijom ne vlada prevelik interes za matematiku i fiziku nastavničkog smjera – od cijele generacije tek je troje maturanata to istaknulo kao svoj prvi izbor, situacija se mijenja ako se radi o studiju koji nema veze s nastavničkim smjerom. Mijenja se situacija u nastavničkom smjeru kada su u pitanju fizika i kemija. Na tome smjeru ima 22 mjesta i prema interesu studenata bit će popunjena već na ljetnom roku.