Mi smo u svakom slučaju za dijalog, vrlo aktivno smo sudjelovali na sastancima na kojima je bio i ministar Ćorić. On je tad uglavnom gledao što ima na svom mobitelu i u nekoliko navrata je imao izjave slične ovima zbog kojih smo tražili ostavku u stilu 'nije Hrvatska kriva zbog toga što oni ništa ne prihoduju', rekao je jedan od čelnika udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin za HRT-ovu emisiju Otvoreno.
- Tražimo da ode upravo zbog tog stava, tog neiskustva u gospodarstvu i to je naša logična reakcija. Plašimo se za budućnost Hrvatske, plašimo se za naše zaposlene i za nas i smatramo da zaslužujemo imati kvalitetnog sugovornika. Dvije stvari su ključne: Jedan cijeli segment gospodarstva koji nije formalno zatvoren je osuđen na propast: putničke agencije, kultura, event industrija, povremeni prijevoznici... I druga stvar: smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo, turizam i neke uslužne djelatnosti koje će biti privremeno ili trajno kao Njemačka i druge zemlje koje bi omogućilo više novaca u gospodarstvu.
- Svatko ima svoj put, svoje ideje, svoje članstvo. Ja ću vam reći što sam ja danas radio. Imao sam jedan vrlo dobar sastanak s Ćorićem i suradnicima, na tragu smo da dvije dobre stvari riješimo, ne trebam još reći o čemu se radi, ali mislim da smo na dobrom putu. Radi se opet o nekim porezima i nekom setu mjera koje se tiču ukupno svih. Predočili smo Ćoriću podatke i otvoreno nam je rekao da će nas podržati. Ja se nadam da ćemo uspjeti. Ima nas različitih poduzetnika. Netko voli jedno, netko drugo - rekao je čelnik HUP-a Damir Zorić.
- Mjere su bile izdašne, sad su pojačane. Nismo Njemačka, ne može se apsolutno sve pokriti iz proračuna. HGK inzistira na lakšem uvođenju moratorija na kredite. Što se tiče današnjeg nastupa, nama je zadatak boriti se za javni interes i ovakav nastup poput UGP-ovog danas mi si ne možemo priuštiti. Imali smo brojne prijedloge, mnogi su prihvaćeni. Baziramo se na konstruktivnom dijalogu, ne na pritiske kroz javnost. Mi smo drugačija zvijer od udruga i takav način nije naš - rekao je savjetnik predsjednika HGK-a Marko Jurčić.
- Zatražena je i ostavka ministra Horvata, nije ovo prva ostavka koju traže, a nije ni ovo prvi 'street performance'. Na sastanku smo bili s udrugom Glas poduzetnika, bio je tu i Zorić, a za to vrijeme ste ispred ministarstva financija imali paljenje lampiona. Je li to potrebno neka gledatelji procijene sami. Oreščanin kaže da nismo ništa napravili za kulturu, sektore povremenog prijevoza... Isplatili smo preko 120 milijuna kuna umjetnosti, zabavi i rekreaciji, preko 450 milijuna kuna prijevozu... Zašto sam rekao da su oni politička udruga? Jer je jedan od čelnika bio na parlamentarnim izborima - rekao je ministar rada Josip Aladrović.
- Nemamo veze s politikom, ni Sorosem, ni masonima. Ono što sam htio reći je da su sve mjere bile za zaposlene i za minimalnu plaću. Vlada je dvaput objavila koliko smo novaca dobili od EU. U trećem mjesecu 8,8 milijardi i kasnije 3,7 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu - nadodao je Oreščanin.
- Čini mi se da Vlada kontrolirano gasi požar. Ovdje sustavne politike nema, to je vidljivo. Što se tiče ekonomije i gospodarstva, meni je fascinantno s kolikom dozom indolentnosti se odnosi prema određenom skupinom poduzetnika i građana. Evo vidite, imate inicijativu Glas poduzetnika koja očigledno upozorava da nisu svi problemi riješeni. Umjesto da ih se pozove za stol, ovdje se prokazuje da su oni političari i da iza njih stoji stranka. Taman da iza njih i stoji stranka, a ne znam koja to stranka stoji, dok je to legalna stranka, ne vidim problem. Vlada živi u paralelnom svijetu. Ove mjere su čisto gašenje požara, to je novac od EU, vlada ga samo dijeli, a imamo niz neodgovorenih pitanja. Na koji način ovu krizu mi koristimo kao priliku da restrukturiramo gospodarstvo. Gdje je digitalizacija? Zelena tranzicija? Na koji način radna mjesta koja izgubimo u uslužnom sektoru transferiramo u druge sektore - rekao je SDP-ovac Mihael Zmajlović.
- Slažem se da su mjere koje smo donijele kratkoročne. Imaju za smisao da očuvaju gospodarstvo i zadrže neku razinu aktivnosti dok traje pandemija. Činjenica je da smo u tome uspjeli neovisno o stavu nekih skupina u društvu. U kretanju nezaposlenih imamo vrlo jasne signale da smo uspjeli. Što se tiče srednjoročnih i dugoročnih mjera, nemojmo smetnuti s uma da je ispregovaran višegodišnji financijskih okvir i fond za oporavak. Nacionalna strategija je u javnoj raspravi, vidjet ćemo što će reći Sabor ili javnost. Imamo jasnu percepciju razvoja Hrvatske do 2030. godine. Ne možemo bez dogovora s Europskom komisijom donijeti plan. Imamo vrlo jasne inicijative zelene tranzicije, digitalizacije... Vrlo aktivno se radi na tome bez obziro na to što nemaju kratkoročan utjecaj na pandemiju - rekao je Aladrović.
- Mi smo recimo rekli za ove mjere da su vatrogasne. Ok, ako kuća gori, onda se djeluje vatrogasno, ali se moramo pitati što nakon toga, no manje ćemo se pitati dok ona gori. Imamo mjere na snazi već pola godine i više. Idemo evaluirati kako su djelovati. Te prve mjere: je li bilo povećanje nezaposlenosti? Ako nije, to treba jasno reći pa ćemo bolje sagledavati dalje. Prve mjere idu na radna mjesta, druge na tvrtke. Pitanje je je li kompenzacija dovoljna? Jesu li svi koji su trebali biti zabranjeni baš zabranjeni. O tome se može razgovarati. Prilike su abnormalne i loše i meni je očekivano da imamo ove trzavice. Razumljivo je da ljudi imaju različite pristupe koji se na koncu konca i vide u javnosti - rekao je Zorić.
- Imamo tvrtke koje nisu htjele primiti nagradu Zlatna kuna, to je legitimno. Osobno mislim da je najbolja mjera bila lockdown u travnju jer je otvorila turizam ovo ljeto, a također je otvorilo i pitanje prevelike ovisnosti o sektoru koji je toliko osjetljiv. Imamo tvrtke poput Infobipa, Nanobita, koje su puno robusnije i koje stvaraju radna mjesta koje dižu blagostanje društva i podižu potražnju za sva uslužna radna mjesta koja su sad u padu - rekao je Jurčić.
- Krediti za likvidnost? Doslovno ih nema. Prihod hrvatskog gospodarstva godišnje je 800 milijardi kuna. Krediti za likvidnost iznose 0,6 posto godišnjih prihoda našeg gospodarstva. Iz toga netko ne može cigarete kupiti, a kamoli spasiti gospodarstvo. Apelirali smo da postavi čvršće prema bankama kako bi novac išao u gospodarstvo. Problem hrvatskih banaka je što to nisu hrvatske banke. U Njemačkoj je sedam najvećih banaka njemačko. Kod nas 98% tržišta drže banke u vlasništvu globalnih korporacija - rekao je Oreščanin, a onda se Zorić uključio:
- Ne znam kakve bi banke to bile koje bi davale kredite nelikvidnim klijentima. Ni ja ne bih volio da banka neku moju ušteđevinu daje tek tako. Preko 30 milijardi kuna je u takozvanim moratorijima, mislim da nekih 32. To je novac koji je na neki način ostavljen u gospodarstvu. Jasno je da se banke moraju ponašati bankarski i koliko ja razumijem njih oni slijede smjernice koje je HNB uskladila sa Središnjom europskom bankom.
- Neće biti zatvaranja šoping centara, epidemiolozi ne iskazuju potrebu za tim, a i iz ekonomskih razloga, dolazi Božićno vrijeme, očekujem da će se potrošnja u 12. mjesecu održati na razini prošlogodišnje ili uz neznatno smanjenje - rekao je Aladrović.
- Ne postoji jaz između javnog i privatnog sektora. Postoji jaz između onih koji pošteno rade svoj posao i onih koji su na teretu svih koji rade svoj posao, a ne rade ništa. Takvih ima puno - zaključio je Oreščanin.
- Tko nosi teret krize? Oni mikro, mali... Njima prvima treba pomoći, jer ta njihova kriza prelije se na srednje, sa srednjih na velike. O svemu se treba razgovarati, ali treba razgovarati za stolom - rekao je Zorić.
- Pitanje je produktivnosti. Javni sektor treba osigurati da oni koji primaju plaću tu plaću i zarade, a naravno ako imaju u ugovorima božićnicu i regres da to treba ispoštovati. Problem je što javni sektor nije produktivan - rekao je Zmajlović.
- Očekujem da ćemo gledati manje uličnih performansa, a više sjediti za stolom i tražiti rješenje - poručio je Aladrović poduzetnicima za HRT.