'Oprostite što smetam, ne mogu disati' rečenica je koju je Vladimir Matijanić na telefon izgovarao liječnicima u trenucima svoje agonije - u kojoj je ubrzo nakon toga i preminuo, 5. kolovoza prošle godine, u 51. godini života.

Prosvjed 5. veljače u podne počinje okupljanjem ispred Novinarskog doma u Zagrebu, nakon čega će povorka krenuti prema Markovu trgu. Kako najavljuju iz HND-a, "prosvjed protiv sistema koji je ubio kolegu Matijanića te sve druge žrtve". 

Matijanić je, podsjetimo, bio kronični, imunokompromitirani bolesnik, dobio je i teški COVID zbog kojeg mu se stanje pogoršalo, no zdravstveni sustav je predugo ignorirao njegove, kao i pozive njegove partnerice, novinarke Andreje Topić, da mu se pomogne.

U bolnicu je u pratnji partnerice prvi put došao 2. kolovoza, poslan je kući. Bolovao je od Sjögrenovog sindroma  - autoimune bolesti veziva, i intersticijske bolesti pluća, sumnjalo se na još dvije autoimune bolesti, na kraju je obolio od COVID-a. Dva dana kasnije, 4. kolovoza, te ponovno na dan smrti, u više je navrata zvao splitsku bolnicu, žalio se na slabost i nemoć, govorio liječnicima o svojim kroničnim dijagnozama. Postoje i mučne snimke tih razgovora, u kojima se Matijanić, baš kako se sad zove protest za njega, ispričava što smeta, i žali da ne može disati.

Dobio je, međutim, savjet da se pomokri u lonac pored kreveta, ako ne može do zahoda, i da se javi za koji dan opet, ako mu ne bude bolje. Jedan ga je liječnik pitao je li cijepljen, Matijenić odgovara da nije, na što mu ovaj odgovara sa: "E, jebi ga". 

Ekipa Hitne pomoći došla mu je tek na dan smrti, 5. kolovoza - u prvom ga dolasku nisu poveli u bolnicu, rekli su mu da ima "normalne simptome covida". Samo sat i pol kasnije Hitna na poziv dolazi opet, neuspješno reanimira Matijanića te konstatira - smrt. 

Svi su oprali ruke od Maijanićevog slučaja, i šute 

Službena "lica" su u službenim istragama oprala ruke. Istrage Ministarstva zdravstva i komore liječnika pokazale su da je zdravstvo sve odradilo kako treba, no ostala su brojna neodgovorena pitanja.

Peticiju koju je HND pokrenuo potpisalo je gotovo pet tisuća građana, njome se traži da novo, neovisno povjerenstvo ponovno istraži slučaj Matijanićeve smrti te utvrdi jesu li napravljeni propusti u liječenju. Prosvjedu će se, sudeći po najavama, odazvati i dio udruga u zdravstvu.

- Neće se prešutjeti zataškavanje okolnosti u kojima je Matijanić umro. Nakon okupljanja koje počinje u 12 sati, u 13 sati  kreće prosvjedna šetnja od Novinarskog doma, preko Trga Republike Hrvatske, Frankopanskom do Ilice, Ilicom do Trga bana J. Jelačića, Zakmardijevim stubama do Gornjega grada na Markov trg, stoji u HND- ovoj obavijesti o prosvjedu.

Na Markovu trgu govorit će  Andrea Topić, također novinarka, potpredsjednica Ogranka HND-a Splitsko-dalmatinske županije Gabrijela Radanović, novinar Indexa Ilko Ćimić, potpredsjednik HND-a Branko Mijić i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Tijekom proteklih dana HND je na svojoj facebook stranici objavljivalo kratke videe u kojima kolege i prijatelji Vladimira Matijanića govore o Vladi te pozivaju građane na prosvjed.     

- Ovo nije prosvjed protiv radnica i radnika u zdravstvu - oni su jednako tako žrtve sustava koji ne funkcionira. I sve manje ih ostaje raditi u Hrvatskoj. I zato prosvjedujemo - protiv sistema koji je ubio našeg kolegu Matijanića, za neovisnu istragu okolnosti njegove smrti, za ostavu ministra Beroša, i da se ne ponovi više nikome, stoji u pozivu HND-a. 

- Određene nepravilnosti su nađene i upućene su na daljnje postupanje, kako Hrvatskoj liječničkoj komori, tako i Županijskom državnom odvjetništvu. Ministarstvo zdravstva nije istražno tijelo koje bi moglo izvan svojih ingerencija istraživati bilo što, a kakva je situacija, to morate pitati nadležne institucije. Mi smo u okviru naših nadležnosti napravili svoje, poručio je Beroš nakon tragedije u Splitu. Dodao je kako su pronašli određene propuste u pružanju zdravstvene zaštite, ali ne bitne, upravo zato što je liječnica primarne obiteljske medicine u nekoliko navrata rekla pacijentu da ode u bolnicu te mu je izdala i uputnicu nakon što je prvi put pregledan u bolnici i otpušten.

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i dalje radi na kaznenom predmetu koji se vodi protiv nepoznatih počinitelja zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja.

I Hrvatska liječnička komora je zaključila kako je sve odrađeno propisno - liječničkih propusta, kažu, nije bilo. Misle, međutim, kako je uzrok smrtnog ishoda, između ostalog, bio i izostanak antivirusnog liječenja sukladno smjernicama za liječenje oboljelih od COVID-a, ali ne zbog pogreške liječnika nego zato što lijeka nije bilo. Ministar zdravstva Beroš u to je vrijeme tvrdio da lijekova za COVID ima, Matijanić ih nije dobio. Hitna pomoć ga, međutim, nije niti odvezla u bolnicu, čak ni nakon prvog od dva posjeta na dan smrti. U Komori ne misle da je to liječnički propust. 

- U postupanju liječnika poštovane su temeljne odredbe liječničke djelatnosti, pacijent je imao dostupnu zdravstvenu skrb na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite te nisu učinjeni stručni propusti liječnika koji se mogu povezati s nepovoljnim tijekom bolesti COVID-19. Povjerenstvo je mišljenja da su kod pacijenta Vladimira Matijanića kombinacija necijepljenosti protiv bolesti COVID-19, virusom SARS-CoV-2 potaknuta ekscesivna aktivacija aberantnog imunološkog odgovora u sklopu neliječenog Sjögrenovog sindroma te izostanak antivirusnog liječenja sukladno Smjernicama za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19), verzija 5, izdanim od Ministarstva zdravstva 8. veljače 2022., bili glavni razlozi fulminantnog tijeka COVID-19 bolesti i, nažalost, smrtnog ishoda", zaključak je komore.

Ranije je već stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva zaključilo kako nije bilo značajnih stručnih propusta. Antivirusnog lijeka Remdesivir je bilo dovoljno, govorio je tad ministar Beroš. U veljači prošle godine Remdesivir i Paxlovid su postali službeni lijekovi za COVID, međutim, prvoga nije bilo, a drugi nije niti naručen.

Jesu li Matijanićevi simptomi doista bili "uobičajeni", i je li mu lijek mogao pomoći?

Upućeni, neovisni liječnici su nam, međutim, pojasnili da Matijanić nije imao uobičajene simptome COVID-a, da je bio toliko slab da nije mogao ustati iz kreveta do wc-a. Paxlovid bi mu vrlo vjerojatno pomogao i trebao ga je, kažu, dobiti. Remdesivir bi mu vjerojatno pomogao, a daje se hospitaliziranima na kisiku, zaključili su.

- A recite vi meni što Beroš ima s postupanjima ljudi u cijelom ovom lancu, recite što? Je li on bio tamo u KBC? Je li odgovarao na telefon? Je li došao sa hitnim timom nekome u kuću? , komentirao je tad slučaj premijer Andrej Plenković. Na konstataciju novinara da je mogao smijeniti odgovorne, Plenković je rekao: "Ne znam što je ovo sad. Novinari uzimaju u svoje ruke pravdu?"

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je svojim očitovanjem na slučaj poručila kako ničiji život ili zdravlje ne smije ovisiti o tome koliko je uporan, snalažljiv, koje je političke orijentacije i je li utjecajan. Početkom listopada zatražila je da Beroš proširi istragu o smrti. Smatra da je povjerenstvo njegovog ministarstva radilo bez "detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta". Preporučila je da se u nadzor uključe i drugi izvori, dok je problematizirala i kriterije odabira povjerenstva ministarstva.

- Zdravstvo bi trebalo funkcionirati na način da je svima dostupno uvijek. U Hrvatskoj to nije tako. Oni koji vode ovu državu nisu bili u stanju osposobiti zdravstveni sustav. Zdravstveni sustav je nula i on je samo za povlaštene. Kod nas postoji podjela na klase - one koji si mogu priuštiti zdravstvo i one koji to ne mogu. Vlado je bio poštena osoba koja nije htjela ići tim putem i on je završio kako je završio, mnogi građani su tako završili i tako će završiti - poručila je Vladimirova partnerica Andrea. 

Vladimir ni u najvećoj agoniji nije želio povlačiti veze, i svojom je smrću ispisao svoju najveću novinarsku priču - pokazao je kako umiru pošteni ljudi.