Bankama su počeli stizati zahtjevi za odgodu plaćanja kredita - moratorij. No “zamire” li doista kredit tijekom moratorija?

Ne, kažu stručnjaci. Moratorij ne znači da u tom periodu banka klijentu oprašta njegove tekuće kreditne obaveze, otplatu glavnice i kamate, nego se one zbrajaju za kasnije plaćanje. Dakle, osim glavnice, klijent će nakon moratorija platiti i kamatu, koja mu se obračunavala cijelo vrijeme. Može samo birati način na koji će sve otplatiti.

- Zbrojenu kamatu i neplaćene rate tijekom odgode plaćate kasnije na jedan od dva načina. Prvi je da se pribroje kao novi dug, a rok kredita ostaje isti, pa ćete do kraja plaćati malo veće rate. Ili, drugi je način da se trajanje kredita produlji za tri do šest mjeseci, koliko je trajao moratorij, pa ćete plaćati sličan iznos rate, ali dulje - pojašnjava Vjeko Peretić, vlasnik Pro grupe za kreditno posredovanje.

Osnovno je kod moratorija da se odgađa plaćanje mjesečnih obroka - anuiteta/rate, ali ne i obračunavanje kamate. Ovisno o roku trajanja, iznosu i kamatnoj stopi, dio kamate kod anuiteta može činiti i više od pola mjesečnog obroka.

- Za odobrenje moratorija svaka banka će tražiti razlog i dokaz da nećete moći plaćati, a za samo odobrenje odgode i njezina roka odlučivat će u skladu sa svojom procjenom. Moratorij dakle nije ‘dogovoren’ za sve i ne podrazumijeva automatsko odobravanje - upozorava Peretić.

5256 KUNA 
U kreditu od 90.000 eura na 25 godina i kamatu od 3,2 posto, kamata će se i dalje računati, 1752 kune na mjesec. Za tri mjeseca trebat će platiti 5256 kuna     

Tko ima sudužnike i založne dužnike, u slučaju odobrenja moratorija morat će i njih dovesti na potpis ugovora te se dogovoriti s poslodavcem o obustavi plaćanja ako se radi putem administrativne zabrane s plaće.

Osim moratorija, kao brze vatrogasne mjere, oni koji su ostali bez primanja, ili su im se ona drastično smanjila, nakon moratorija će morati naći dugoročno rješenje u vidu traženja reprograma kredita, jer vjerojatno banke neće produljivati otplatu unedogled. Kod reprograma će banke svakako uzeti u obzir novu kreditnu (ne)sposobnost pa bi uskoro sudužnici mogli ponovno postati vrlo traženi.

- Ima još jedan rašireni mit, na koji neki u bezizlaznoj situaciji računaju, kad misle da se kredit može prestati plaćati, a banka će im onda uzeti, ionako njezin, stan. To praktično ne postoji. Stan je vaš, uz zabilježbu obveze duga po kreditu, a zbog tehničkih i pravosudnih izazova banka će iskoristiti sve ostale mogućnosti naplate prije nego što nakon nekoliko godina vaša nekretnina eventualno ode na bubanj - zaključuje Peretić.