Oporbeni vijećnici karlovačke Županijske skupštine i Udruga "Potrošačica" ocijenili su u srijedu u Mrežničkom Varošu najnovije statističke podatke o poljoprivredi te županije zabrinjavajućima te su vladajućima poslali prijedloge za promjene u poljoprivredi.
Zdenko Močnik (HSS), na čijem je OPG-u održana konferencija za novinare, kao član Odbora za poljoprivredu Županijske skupštine i Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, izrazio je ogorčenost sustavom poticaja i načinom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ocjenjujući da je “županijski strateški plan od 2023. do 2027. zabijanje noža u leđa poljoprivrednicima”.
“Sustav poticaja je formiran da se kupuju glasovi biračkog tijela, proizvodi se nered u poljoprivredi, a poseban je nered koji nastaje zbog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ono se ne smije tretirati samo kao bilo koje privatno vlasništvo. To je strateški resurs koji će prehraniti narod i po Ustavu bi se trebalo tretirati na način da se mora dati na upotrebu onima koji znaju i hoće proizvoditi hranu, i samo tako ćemo postati prehrambeno neovisni”, rekao je Močnik.
Rekao je da proizvođači mlijeka imaju trostruke inpute u proizvodnji, a te troškove ne prati otkupna cijena mlijeka, te kako "oni znaju da neće moći naplatiti troškove repromaterijala koje sada kupuju za proizvodnju krmiva".
Oporbeni vijećnik Nove ljevice Dimitrije Birač rekao je da šest tisuća poljoprivrednih gospodarstava u županiji čini samo 4,5 posto svih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj, a obrađuju samo 2,8 posto poljoprivrednih površina iako je Karlovačka županija površinom jedna od najvećih.
Broj OPG-ova je u dvije godine pao s 5900 na 4300., s tim da ih se 2500 registriralo kao “samoopskrbna poljoprivredna gospodarstava” i proizvode hranu samo za sebe, što pak znači, rekao je Birač, da ničim ne pridonose razvoju poljoprivrede.
U ime Udruge “Potrošačica” predsjednica Ana Smoljak zatražila je da se županija pobrine za gradnju hladnjača radi sigurnijeg plasmana poljoprivrednih proizvoda, veće proizvodnje domaće hrane i veću samodostatnosti umjesto prevelikog uvoza i za kvalitetu prehrane predugačkih distribucijskih lanaca prehrane.