Sama činjenica objedinjene rasprave ukazuje na malverzaciju i manipulaciju koju želi ovdje izvesti HDZ, a to je, da se razumijemo, ne ukidanje rada nedjeljom i davanje slobodnog dana radnicima nego smanjivanje broja radnih nedjelja, apsolutno nedovoljno, ali ono što žele učiniti ovim svojim manipulacijama je maknuti fokus sa onog što će nam doći ukoliko ovaj Zakon o radu prođe, a radnici možda nisu dovoljno toga svjesni, poručila je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović tražeći stanku prije rasprave o Zakonu o radu, trgovini i neprijavljenom radu.
'Imat ćete tisuće kuna manje plaće, dragi građani, nećete moći plaćati kredite'
Naglasila je da vladajući kupuju glasove javnosti neradnom nedjeljom pa se obratila građanima kako bi im naglasila što ih čeka.
- Radnici će imati 30 posto manju plaću u tzv. izvanrednim uvjetima, to znači, dragi građani, da ćete imati tisuće kuna manje plaće, da nećete moći plaćati kredite, ovaj Zakon će omogućiti da se radi četiri mjeseca bez prekida, ma kakva neradna nedjelja? Dodatni rad se uvodi da se još više može raditi. Ovim Zakonom dobivamo i trgovinu s reprezentativnim sindikatima zbog čega oni šute, a to je da njihovi članovi imaju beneficije, što apsolutno pozdravljamo, ali s druge strane nereprezentativni sindikati nemaju nikakve beneficije - navela je Peović koja je u saborsku proceduru uputila svoj prijedlog ZOR-a.
'Ovaj Zakon ide na štetu radnika'
Da Zakon o radu ne jača zaštitu radnika nego upravo suprotno, smatraju i u SDP-u.
- Ide na štetu radnika jer kako drugačije objasniti činjenicu da odbijate regulirati Zakonom i ograničiti primjenu ugovora na određeno vrijeme, posebno onih koji se sklapaju u prvoj godini. Drugo, Zakonom o trgovini prihvaćate jedan dio naših prijedloga da rad nedjeljom platite 50 posto više, međutim vama je beznačajna činjenica da radnici rade i noću, smjenski, u otežanim uvjetima, prekovremeno, subotom, a taj rad ne želite dodatno platiti i Zakonom propisati minimume koji bi štitili i te radnike - poručila je Sabina Glasovac dodavši kako se Zakonom štiti platforme od radnika umjesto suprotno.
Nadalje, SDP je stava da u Zakonu nije adekvatno regulirano pravo radnika na slobodno vrijeme.
- U ovom vašem lažnom Zakonu o radu zapravo nije stalo da se poboljšaju uvjeti onim ljudima koji žive od svog rada već se samo vidi prilika za ostvarenje određenih financijskih instrumenata koji su uvjetovani Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Žalosno i jadno - istaknula je.
HDZ-ova Majda Burić joj je poručila da nije dovoljno dobro iščitala Zakon te da se u njemu propisuje povećanje satnice rada od 50 posto i za rad blagdanima, u otežanim uvjetima, za noćni i smjenski rad te pravo na nedostupnost radnika. Upravo to, kao i neradne nedjelje, pozdravlja Most.
- Drago nam je da ste prihvatili onaj dio nedostupnosti radnika o čemu je naša zastupnica Marija Selak Raspudić prije dvije godine govorila, no mi bi bili puno sretniji da u Zakonu stoji da se unaprijed kolektivnim ugovorom zabrani poslodavcu "tlačenje" zaposlenika. Mnogi naši radnici su nedovoljno plaćeni, 52.000 radnika ima minimalnu plaću, mnogi jedva spajaju kraj s krajem, a mnogi umirovljenici imaju mirovine nedostojne života pa vas molim da i tu napravite sve što možete da se pomogne građanima - poručio je Marin Miletić.
Sukob SDP-a i HDZ-a: 'Pravite nas ludima'
No, to što Burić govori nije točno zato što u Zakonu jasno stoji da se satnica za rad nedjeljom uvećava za 50 posto, a da za otežane uvjete rada, prekovremeni, noćni rad i blagdane radnik ima pravo na povećanu plaću u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom. Dakle, za takav rad se ne propisuje Zakonom uvećanje satnice za 50 posto više. Osim za državne i javne službenike kojima povećanje ide automatski tamo gdje im je satnica propisana manja od 50 posto ili će im ostati povoljnije pravo ako je ta satnica veća od tih 50 posto.
U kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike jasno je naznačeno u članku 2. da se u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa za službenike i namještenike različito uređeno zakonom primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo. Za rad noću do sad su imali 40 posto veću satnicu, što znači da će im povoljnije pravo biti uvećanje za 50 posto, dok su državne službe za rad blagdanom imale 150 posto veću satnicu pa će im ostati to povoljnije pravo. Isto se odnosi na javne službe. Stoga SDP traži definiranje minimuma povećanja plaća za prekovremeni rad, noćni i smjenski rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom po uzoru na kolektivne ugovore državnih i javnih službi. U suprotnom i dalje ostaje da poslodavac u tom slučaju može povećati satnicu za takav rad za tek kunu i tako ispuniti pravo o povećanju satnice.
SDP-ova Sanja Radolović podsjetila je Burić na njenu izjavu o milijardu i 500.000 zaposlenih poručivši da joj je prekomplicirano baratati pojmovima iz ovog Zakona na što je reagirao predsjednik Sabora Gordan Jandroković opomenuvši Radolović zbog uvrede njegove stranačke kolegice.
- Pročitala sam itekako ovaj Zakon i vidim da sve ostaje kao i do sada, da prodajete radnika za kunu, a to znači da će sat prekovremenog rada, noćnog, smjenskog kao i do sada moći biti plaćen kunu i sve će biti po Zakonu - odgovorila je Glasovac.
HDZ-ov Marko Pavić je poručio kako se javljaju baš oni koji kad su bili na vlasti nisu uveli niti jednu od ovih novina u Zakon.
U jednom trenutku je nastala halabuka u sabornici te sukob SDP-a i HDZ-a pa se Glasovac, izrevoltirana manipulacijama HDZ-ovaca, dignula i odnijela HDZ-ovu Josipu Boriću dokument Nacionalnog plana i oporavka da si pročita što piše tamo, a što u Zakonu o radu o uvećanju satnice.
- Pravite nas ludima - poručila je Glasovac ministru rada Marinu Piletiću naglašavajući da minimalna satnica nije propisana za rad blagdanima, noćni i smjenski rad, za prekovremene sate i uvjete otežanog rada, što znači da poslodavci kao i do sada mogu u tom slučaju isplatiti tek kunu više, a opomene su pljuštale na sve strane.
Piletić je dobacio SDP-ovcima da u NPOO-u stoji kako će se to regulirati do 2026.
- Ovo je prva faza reforme radnog zakonodavstva - rekao je.
'Evidentno je da vladajućima radnici i njihova prava nisu na prvom mjestu'
Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin također je istaknula kako se od prvog do drugog čitanja Zakona o radu nisu poboljšali uvjeti za agencijski i platformski rad, za uređenje rada na izdvojenom radnom mjestu, prava na trudnica...
- Evidentno je da vladajućima radnici i njihova prava nisu na prvom mjestu. Ta gluma da se drži nekakva ravnoteža između poslodavca i radnika je ipak samo loša gluma, radnici nisu dobili zaštitu - istaknula je.
Klub za pravednu Hrvatsku će pozdraviti svaku promjenu koja ide na dobrobit radnika i na ruku poduzetnika, rekao je Miroslav Škoro, no skrenuo je pažnju na Zakon o strancima naglasivši da su to ljudi za koje se očito priprema ovaj Zakon o radu.
- Svi demografi govore da će idućih 20-30 godina doći do značajne promjene, mislim da bi bilo dobro da prije svega napravimo cjelovit migracijski zakon da vidimo tko to radi u Hrvatskoj i čija prava štitimo - rekao je.
Određenih pomaka ima ovim prijedlozima, posebice što se tiče rada nedjeljom, istaknuo je predsjednik Suverenista Marijan Pavliček.
- Moramo biti svjesni da smo kršćanska zemlja i trebamo većem dijelu naših građana omogućiti da nedjeljom budu sa svojim obiteljima, međutim jedan od najvećih problema na tržištu rada su ugovori na određeno vrijeme koji se, bojim se, ovim prijedlogom Zakona samo mogu djelomično regulirati, njima su i dalje obuhvaćeni agencijski radnici i bojimo se da će oni ubuduće biti sve više zastupljeni na tržištu rada - kazao je dodavši kako će sigurno zato biti puno posla za Državni inspektorat u nadziranju i provedbi ovog Zakona.
Za pozdraviti je što je ovim prijedlogom Zakona uređen sezonski rad, istaknula je SDSS-ova Dragana Jeckov.
Trzavice oko kršćanskih vrijednosti i rada nedjeljom
Ministar gospodarstva Davor Filipović naveo je promuklim glasom, očito nakon slavlja pobjede naših vatrenih u Katru, kako su proveli istraživanje na uzorku od 1000 ljudi, koje pokazuje da od njih dvije trećine podržava regulaciju rada nedjeljom i da radnici u trgovinama imaju pravo na slobodnu nedjelju kako bi ju proveli s obitelji.
- Prihodi koji su se ostvarivali trgovački lanci nedjeljom će se prebaciti na druge dane. Vjerujemo da je ovo jedan dobar balans - rekao je.
Predsjednik HSLS-a i koalicijski partner Dario Hrebak istaknuo je kako nije oduševljen Zakonom o trgovini, ali da je dobro što se odustalo od apsolutne zabrane rada nedjeljom i što je ostavljeno 16 radnih.
Dva puta Ustavni sud rušio ranije Zakon o radu, podsjetio je HDZ-ov Branko Bačić dodavši kako je sad nađena mjera i dobar balans.
- Do drugog čitanja treba promisliti kako omogućiti i da rad blagdanom bude Zakonom uređen - rekao je, a Filipović poručio da će Vlada razmisliti o tome.
Dok Filipović nema straha da će benzinske pumpe proširiti svoju ponudu zbog zabrane rada nedjeljom u trgovinama ustvrdivši se da je striktno propisano što se tamo može kupiti te da se tamo ionako "prvenstveno prodaju motorna goriva, a ne druge stvari", zastupnica Centra Marijana Puljak poručila mu je kako on očito nikad nije bio na pumpi.
- Išli ste se dodvoriti Crkvi, dostojanstveno radnika se štiti dobrim plaćama - obrušila se zastupnica Centra Dalija Orešković na teze o kršćanskim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom, a HDZ-ov Ante Deur joj uzvratio da bi njoj dobro došla božićna ispovijed.
HDS-ov Hrvoje Zekanović pozdravlja regulaciju rada nedjeljom, ali ističe kako po tom pitanju ima različitih pristupa.
- Neki trgovački lanci već sad adekvatno plaćaju radnike za rad nedjeljom. U maloj trgovini u kojoj kupujem radnice mi kažu da bi one zato što više radile nedjeljom, tako da ima različitih pristupa, u svakom slučaju pozdravljamo - rekao je.
Nikakva plaća ne može nadomjestiti vrijeme provedeno s obiteljima, prijateljima, stava je Filipović.
Objediniti raspravu o ove tri točke je kao objediniti grudnjake, svinjske polovice i drva za ogrjev, negodovala je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš i nasmijala predsjednika Sabora.