Zastupnici Možemo! prikupljat će potpise oporbe kako bi se ubrzala rasprava o izvješću o radu DORH-a za 2023. godinu, a sve s ciljem da u Sabor što prije dovedu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Zastupnici oporbe u slobodnim govorima bavili su se pitanjem jesu li donedavni HDZ-ov saborski zastupnik Josip Šarić i HDZ-ov donedavni direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić imali dojavu iz samog DORH-a da će uskoro uslijediti njihovo uhićenje, čime im se dalo dovoljno vremena da pospreme dokaze i utječu na svjedoke.
- Pitat ćemo Turudića je li to za njega slučajnost, vidi li on ovo kao curenje informacija kao nešto što nema nikakve veze njim - kazala je Sandra Benčić (Možemo!).
Citirala je premijera Plenkovića kojim je branio potrebu uvođenja Lex AP-a, a nakon što je tadašnji ministar Darko Horvat uhićen na dužnosti.
- Evidentno je da se praksa obavještavanja promijenila od kada imamo novog glavnog državnog odvjetnika. Premijeru je najbitnije da mu ne hapse ljude dok su na dužnosti. Jer onda on može reći to su bivši, nije moj iako je tu sve jasno. Međutim on smatra da percepcijski na taj način reže link između sebe i tih ljudi. Mene zanima sudjeluje li u tome institucija koja to ne smije, Uskok ili DORH, a to ćemo pitati Turudića - navela je Benčić.
Za Dalija Orešković (DOSIP) nema nikakve sumnje da su Šarić i Škorić imali dojavu iz samog DORH-a, a stava je je time kompromitiran i konačni ishod tih kaznenih predmeta.
- To ide u prilog i koristi Andreju Plenkoviću i HDZ-u. DORH se time postavio kao institucija koja štiti kriminalce, jer štiti HDZ, umjesto da štiti javni interes, državu i građane - kazala je Orešković.
Orešković ustvrdila je ovime Turudić postao odvjetnik obrane HDZ-ovih korumpiranih afera, a ne nositelj kaznenih progona, što bi po Ustavu i zakonima trebao biti.
- Od početka je bilo očito da se Ivan Turudić na čelo DORH-a postavlja s nekim ciljem, a sada je manje više jasno da je taj cilj bio minimaliziranje štete koja bi za HDZ i Andreja Plenkovića mogla nastati kaznenim progonom članova te stranke - ustvrdila je.
I Arsen Bauk (SDP) uvjeren je kako su Šarić i Škorić znali da će biti uhićeni. Ustvrdio je i kako sada vidimo posljedice Zakona o kaznenom postupku poznatiji u javnosti kao lex AP-a, jer informacije i dalje izlaze van, ali ne medijima, nego osumnjičenicima.
- Izlaze i dalje namjerno, politički selektirano, aranžirano ali ne izlaze nekontrolirano. Izlaze kontrolirano zato da više ne čine političke probleme odnosno da oni budu najmanje mogući. Dobili smo kontrolora štete, a svi znaju na koga se misli - rekao je.
Bauk je podsjetio da se nekada govorilo "pojavu osudi, a druga spasi", a sada je praksa "pojavu osudi, druga uhiti, a premijera zaštiti".
Darko Klasić (HSLS) kazao je kako je prije predsjedničkih izbora prava prilika da se zakonski jasno i nedvojbeno definiraju ovlasti predsjednika Republike ali i Ministarstva obrane u području obrambene politike i upravljanja Oružanim snagama. Zakonska regulativa trebala bi ići u smjeru kako bi se uspostavilo približno slična zakonska regulativa koja se primjenjuje u većini europskih parlamentarnih demokracija. Upozorio je da Hrvatska sadašnjim nedovoljno definiranim zakonskim okvirom upravljanja oružanim snagama postala anomalija u europskim parlamentarnim demokracijama.
- U ovom mandatu predsjednika Republike svjedočili smo prvi put u ovih 20 godina blokadi u sustavu upravljanja OS RH kao i konfuziji u pogledu zapovijedanja Hrvatskom vojskom te stavljanja Glavnog stožera i OS RH u nezavidan položaj političkog opredjeljivanja - kazao je.