Nekadašnji gradonačelnik Beograda, danas jedan od vođa oporbe i osnivača oporbenog Saveza za Srbiju (SZS), Dragan Đilas pozvao je u nedjelju u otvorenom pismu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da podnese ostavku ili se povuče iz pregovora s Kosovom, optužujući ga da je "uništio poziciju Srbije" i da razgraničenje koje nudi nije opcija za rješenje kosovskog problema.

"Rješenje je u pomirenju Srba i Albanaca, a ne u razgraničenju. Ali, do pomirenja ne mogu dovesti oni koji su izravno okrvavili ruke s jedne i oni koji su huškali u rat i zločine s druge strane", ocijenio je Đilas, aludirajući na sudjelovanje aktualnih premijera i predsjednika Kosova Ramusha Haradinaja i Hashima Thacija u srpsko-albanskom sukobu na Kosovu, te na Vučićev politički angažman iz doba velikosrpskih ideja Srpske radikalne stranke, čiji je Vučić bio visoki dužnosnik.

Đilas je u otvorenom pismu, koje prenose tek pojedini beogradski mediji ili to čine vrlo šturo i selektivno, predsjedniku Srbije poručio kako bi svatko "tko ima srama podnio ostavku ili se makar povukao iz pregovora o Kosovu u kojima je poziciju Srbije uništio".

Đilas tvrdi kako Vučić svojom politikom ponovno ugrožava opstanak srpskog naroda na Kosovu i objašnjava da mu se obraća otvorenim pismom jer je srbijanski šef države rekao kako "s oporbom nema o čemu razgovarati" i da će "Srbi saznati plan za Kosovo tek kada ga kaže Albancima".

"Posljednji je trenutak da te narod i građani Srbije zaustave, jer svojom politikom protjeruješ Srbe ne samo s Kosova, već i iz cijele Srbije. Svaka godina tvoje vladavine znači da nas je 100.000 manje, da smo još više ekonomski zaostaliji u odnosu na europske zemlje, da imamo manje slobode i manje života", poručio je Đilas Vučiću.

On je predsjednika Srbije upitao zbog čega su pregovori u Bruxellesu "pretvoreni iz tehničkih u razgovora o statusu i granicama Srbije" i kako je moguće da Beograd u šest godina pregovaranja nakon potpisivanja Briselskog sporazuma ispuni sve točke koje su njegovi ustupci, a ne ispuni se nijedna točka koja je ustupak suprotne strane.

Đilas je pitao i zašto predstavnici Srpske liste, koju podupire službeni Beograd, sjede u kosovskoj vladi koja Srbiji uvodi carine, predlaže platforme i ne rješava ubojstvo umjerenog srpskog političara s Kosova Olivera Ivanovića i zašto Srpska lista drži premijera Haradinaja na vlasti.

U nizu pitanja, Đilas od Vučića traži odgovor i zašto ponižava građane Srbije i zbog čega oni ne zaslužuju čuti plan za koji Vučić tvrdi da postoji, a istodobno godinama odbija zakazati sjednicu Skupštine Srbije o temi Kosova.

Kako je moguće, pitao je Đilas, da Kosovo ima platformu, ima pregovarače s ovlastima dobijenim od kosovske skupštine, ima čitav tim za lobiranje u Bruxellesu, dok Srbija nema "ništa od toga".

"Kosovo nije tvoje, Aleksandre Vučiću, ne možeš pregovarati o njemu kao da prodaješ stan", poručio je u pismu Vučiću Dragan Đilas.

Navodeći kako zna da Vučić neće imati odgovor ni na jedno od pitanja i da će ponavljati laži i optužbe "o izdajnicima i lopovima", te da neće odustati od promjene granica Srbije, Đilas je ukazao da se "rješenje ne može graditi na nesreći onog dijela srpskog naroda koji će ostati s druge strane" Vučićevih granica.

"Rješenje je u pomirenju Srba i Albanaca, a ne u razgraničenju", poručio je Đilas.

Vučić je sugerirao prije više od godinu dana razgraničenje kao mogući kompromis s kosovskim Albancima, ali se od te ideje nije daleko odmaklo, naprotiv - ni u Srbiji ni u znatnom dijelu međunarodne zajednice etnička podjela nije dočekana kako dobro rješenje, a Priština inzistira na priznanju u granicama u kojima je Kosovo proglasilo neovisnost prije 12. godina.

Vučić je koncem veljače rekao kako je razgraničenje kao ideju spomenuo još prije godinu dana u Šidu, te da će svoju ideju "srbijanskoj javnosti izložiti kada je prihvate Albanci".

"Iste sekunde kada netko drugi bude prihvatio tu ideju... Trebaju je prihvatiti prije svega Albanci", rekao je Vučić naglašavajući kako je "99 posto uvjeren da te ideje neće biti prihvaćene ni u Srbiji".

Osim nesuglasja u Beogradu, ni prištinski dužnosnici nisu u potpunosti usuglasili stajališta, ali je Skupština Kosova usvojila Platformu za pregovore u kojoj su kao ključni ciljevi istaknuti uzajamno priznanje Srbije i Kosova, te ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN iz 1999. koja Srbiji, nakon ulaska međunarodnih snaga KFOR-a, jamči teritorijalni integritet na Kosovu.

S druge strane, Thaci i Haradinaj u javnosti zastupaju različita stajališta vezano uz razgraničenje. Thaci je sklon razgraničenju, uz pridruživanje Kosovu triju općina na jugu Srbije, dok se Haradinaj izrijekom zalaže za priznanje Kosova u granicama u kojima je 2008. godine Priština proglasila neovisnost.

Dok Beograd nastavak dijaloga uvjetuje ukidanjem pristojbi na robu iz Srbije, Priština odbija promijeniti tu odluku, unatoč zahtjevima Washingtona i Bruxellesa da se Kosovo odrekne tih jednostranih carinskih mjera ili da ih suspendira.

Priština i Beograd su u travnju 2013. pod pokroviteljstvom EU-a potpisali Briselski sporazum o normalizaciji odnosa. Beograd tvrdi da je sve svoje obveze ispunio, a da Priština nije obavila svoju ključnu zadaću - da formira Zajednicu srpskih općina na Kosovu.