U petak su saborski zastupnici velikom većinom, sa 124 glasa za, 10 suzdržanih i četiri protiv, izglasali Zakon o obnovi Zagreba i dvije županije nakon potresa. SDP je Zakon podržao, iako su najavili Ustavnu tužbu zbog toga što Vlada nije prihvatila njihov amandman da se srodnicima ne smatraju djedovi, bake i njihovi unuci.

-  To je nepravedno i protuustavno. Svi znamo nekog  tko iz obiteljskih razloga živi u kući svojih djeda i bake, a on neće imati prava koja proizlaze iz ovog Zakona jer ovaj Zakon njegova djeda, baku, unuke ne smatra srodnicima - istaknuo je Peđa Grbin dodavši kako su glasali za Zakon jer smatraju da je bolji i ovakav nego nikakav.

- Građani su već predugo čekali i nemamo im pravo taj početak odgoditi niti obnovu odužiti. No, naša je obveza i nakon što je Zakon usvojen, raditi na tome da on bude popravljen - dodao je. 

Vlada nije prihvatila niti njegov Zakon kojim bi se zbrinuli zaštićeni najmoprimci i da zaustavi rast zaštićenih najamnina, kao niti da se socijalni kriterij, koji je uveden, razloži na nekoliko kategorija. Naime, onima s primanjima do 4000 kuna i imovinom u vrijednosti do 200.000 kuna država i lokalna jedinica će u potpunosti financirati obnovu. Oni neće morati uplatiti 20 posto. Grbin se pita što je s onima koji imaju, primjerice, primanja do 4001 kunu. Njemu država ne oprašta ništa.

Zbog zaštićenih najmoprimaca je Ustavnom sudu uputio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o najmu stanova.

- Uvjeren sam da će prihvatiti naš zahtjev i nakon toga će morati uslijediti izmjena ovog Zakona. Puno je još stvari koje su u ovom Zakonu loše, a među njima su socijalni kriteriji - rekao je.

Zakon su podržali i zastupnici Domovinskog pokreta.

- Mi smo uložili amandmane, nažalost, nisu svi prihvaćeni, no neki jesu, probali smo svi zajedno popraviti taj nesavršeni Zakon. Bojimo se da je Vlada preambiciozno najavila tu količinu novaca kojima mogu pomoći, no bit ćemo zadnji na svijetu koji će osporiti bilo kakav pokušaj da se ljudima u nevolji pomogne - rekao je predsjednik Domovinskog pokreta, Miroslav Škoro, dodavši kako se uopće nije trebalo ovoliko čekati i donositi ovaj Zakon jer su postojeća zakonska rješenja dovoljno dobra. 

- Moglo se obnovi prionuti i ranije. Ako već ima novaca, trebalo je onda krenuti s obnovom objekata koji su u vlasništvu države - rekao je naglasivši kako su Zakon podržali kako bi se pomoglo građanima, a ne kako bi Vlada zabušavala.

- Odmah treba početi djelovati, oni su malo spori u svemu, nadam se da će ovog puta imati dovoljno razloga da više ne odgađaju obnovu - istaknuo je.

I Zeleno-lijevi blok, na čelu s Tomislavom Tomaševićem, podržao je ovaj zakonski prijedlog.

- Mi smo tražili poseban Zakon o obnovi i izborili smo ga, tražili smo da se usvoji na izvanrednoj sjednici Sabora i to smo izborili. Isto tako smo tražili omjer između države, lokalnih jedinica i privatnih vlasnika i na kraju smo i to izborili. A uspjeli smo na kraju izboriti i socijalne kriterije - rekao je Tomašević dodavši kako su podnijeli 33 amandmana, kojima bi Zakon bio i provediviji, a od kojih je Vlada prihvatila njih sedam. 

- Prihvatili su samo one tehničke naravi i puno još ima nelogičnosti i skeptični smo oko brzine i kvalitete Zakona, ali smo na kraju glasali za Zakon budući da želimo iti konstruktivni i da konačno krene obnova jer građani predugo čekaju - rekao je dodavši kako je provedba Zakona odgovornost Vlade. 

Mostovci su bili suzdržani, a tražili su i od zastupnika čije su nekretnine uništene da također budu suzdržani prilikom glasanja kako se ne bi otvorilo pitanje sukoba interesa.

- Uložit će se velik novac poreznih obveznika u obnovu nečijih privatnih domova, zastupnici također posjeduju nekretnine i mi mislimo da su se oni trebali suzdržati. Ne mislim da smo trebali glasati za ovaj Zakon jer ne možemo lagati građanima. Još u vrijeme predizborne kampanje smo upozoravali da već postoji zakonski okvir koji bi omogućio građanima povratak u njihove domove - istaknula je Marija Selak Raspudić dodavši kako Vlada nije prihvatila njihove ključne amandmane.

- Prihvaćeni su samo neki tehnički da bi se stvorila slika u javnosti da je HDZ bio kooperativan i da je postignut što širi konsenzus, na tragu onoga da se tražila podjela odgovornosti, ali nije se dozvolio jednak udio u kreiranju samog Zakona. Nećemo lagati građanima, niti je Zakon omogućio stvaranje stvarnih socijalnih kriterija niti cjelovitu urbanu obnovu, a preskočeno je i pravo privatnog vlasništva. Do onih građana do kojih država neće moći doći, s njihovom nekretninom će raditi što ih je volja - poručila je dodavši kako nisu glasali protiv jer su politički realisti i svjesni da obnova ne bi krenula bez Zakona. 

- Stoga nismo to htjeli priječiti u interesu građana - dodala je. 

Protiv Zakona bio je tzv ženski Klub, koji čine Stranka s imenom i prezimenom, GLAS i Pametno, a koji ima tri člana, predsjednice tih stranaka. Četvrti protivnik je i Dario Zurovec (Fokus).

- Ja bih izuzetno voljela da mogu imati smiješak na licu i da je danas izglasan jedan dobar zakon, no moramo jasno reći da se ovim Zakonom ne ide u pametnu, strukturiranu, cjelovitu obnovu. Zakon može stupiti na snagu danas, sutra, u ponedjeljak, ali neće biti provediv još barem iduća dva, tri mjeseca dok Vlada ne donese program, a javnost neće imati prilike vidjeti što će u tom programu biti - istaknula je predsjednica GLAS-a, Anka Mrak Taritaš, naglasivši kako u ovom trenutku građanima još uvijek nitko ne može reći što uopće trebaju podnijeti, kako se Zakon provodi..

- Plenković je postigao točno ono što je htio, široki konsenzus i kad krene realizacija onda će za nju biti on, a kad krene loše i kad će se morati raditi izmjene Zakona u Parlamentu, onda će se vaditi na to da je i oporba podržala Zakon. Mi smo odlučili ne sudjelovati u tome - pojasnila je. 

U ovih šest mjeseci, naglasila je, mogao se napraviti bolji, kvalitetniji i provediviji zakonski prijedlog.