Zastupnici lijevih oporbenih stranaka upozorili su u petak da su brodogradilišta Uljanik i Treći maj pred gašenjem zbog čega bi Hrvatski sabor trebao raspravljati o sveobuhvatnim izmjenama stečajnog zakona, a ne samo o tehničkim izmjenama zbog prelaska na euro.
- Dok raspravljamo o tehničkim izmjenama stečajnog zakona, prijeti stečaj Uljanika u kojem je propao još jedan pokušaj dražbe- rekla je zastupnica Možemo! Jelena Miloš u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o izmjenama stečajnog zakona.
Upozorila je da su radnici ostavljeni na minimalcu, bježe iz Uljanika, a tvrtka je u neprekidnoj blokadi oko sto dana.
Uljanik treba spasti pod svaku cijenu, poručila je Miloš, zato jer je brodogradnja jedna od rijetkih preostalih industrija u Hrvatskoj.
- Europska unija ima industrijsku strategiju jer je shvatila da nam industrija ipak treba, da ju trebamo vratiti u Europu, da trebamo biti konkurentni. Hrvatska je uvjerena da joj takva strategija ne treba i to je jedan od razloga zašto ekonomski zaostaje- ocijenila je.
Prema predloženim izmjenama zakona, iznosi predujma troškova predstečajnoga postupka, naknade za prijavu tražbine i najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja, izražavat će se u eurima umjesto u kunama.
Isto vrijedi i za predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka, naknade za neovlašteno korištenje predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi te za novčane kazne.
Peović: Riječko brodogradilište preživljava od broda do broda
Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a upozorila je da i riječko brodogradilište Treći maj preživljava od broda do broda, bez ikakve strategije poslovanja. Što se tiče pulskog Uljanika, on i dalje ima mogućnosti proizvoditi kvalitetne brodove, smatra zastupnica, međutim Ministarstvo gospodarstva se ne želi sastati sa stečajnim upraviteljem, direktorom i radnicima.
- Kada u stečaju Uljanik propadne, a to je smišljena politika betonizacije investitora koji žele samo turizam i sama ono što je im profitno, 350 radnika ostat će bez posla, a 2300 radnika ostaje bez potraživanja- kazala je.
Kako radnici ne bi ostali bez novca koji su zaradili, Peović je najavila amandman kojim će predložiti da se, u trenutku kada se proglasi stečaj, ukupna stečajna masa poveća prodajom nekretnina i da radnici budu prioritet u naplati iz te stečajne mase.
Jakšić za veliku inventuru i sveobuhvatne zakonske izmjene
Mišel Jakšić (SDP) smatra da je potrebno napraviti 'veliku inventuru' kroz koju bi utvrdili što je u 30 godina napravljeno sa stečajnim zakonima te što je postignuto s predstečajnim nagodbama.
- I sami znamo da je puno ljudi izigrano i znamo da su se, skrivajući iza skuta države, pojavili ljudi okupljeni u kriminalne skupine koji su stvorili tzv. stečajnu mafiju- rekao je Jakšić, poručivši da se zbog toga treba pristupiti sveobuhvatnim zakonskim izmjenama.
Upravo se u stečajnom zakonu, odnosno u diskrecijskom pravu sudaca da izabiru stečajne upravitelje, krije najveći kriminal od početka ove države, ustvrdio je zastupnik socijaldemokrata Davor Bernardić.
- Ima onih koji časno rade svoj posao, ali i onih koji dobivaju poslove stečajnog upravitelja jer su u vezi sa sucima, a kad je više toga u stečajnoj masi za podijeliti, mali nezaštićeni vjerovnici i male tvrtke su na gubitku- rekao je.
Državni tajnik: Stečajni zakon isti kao i u europskim zemljama
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović odgovorio je da je stečajni zakon u Hrvatskoj isti kao i u europskom kontinentalnom pravu.
- To su pravila po kojima su tvrtke, kada dođu u pozicije da više ne mogu izvršavati svoje financijske obveze, predane trgovačkim sudovima. Trgovački sudovi nisu faraoni, iznad njih su stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika- kazao je državni tajnik.
HDZ-ov zastupnik Krunoslav Katičić istaknuo je da stečajni postupci ne završavaju uvijek gašenjem poduzeća i otpuštenjem radnika.
- Treba naglasiti da imamo i uspješne priče koje završe revitalizacijom tvrtki koje su bile pred likvidacijom, ali one nemaju tako veliki medijski odjek- naglasio je.
Ako se ipak steknu uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, Agencija za naplatu radničkih tražbina osigurati će da radnici dobiju zaostale plaće, kazao je Katičić.
- U sklopu stečajnog zakona i sveukupnog pravosuđa, potrebno je nastaviti u smjeru edukacije sudaca i stečajnih upravitelja te jačanja uloge građanskopravnog odjela DORH-a u takvim postupcima- dodao je.
Ante Kujundžić (Most) napomenuo je je da je zbog lošeg upravljanja gotovo 9000 ljudi iz Imotske krajine ostalo bez posla.
- Znamo na koji su način i zbog čega ti nekadašnji giganti iz Splitsko dalmatinske županije otišli u stečaj, a do danas nitko nije odgovarao- rekao je Kujundžić.