Ukoliko dođe do nestašice nafte na hrvatskom tržištu, Vlada će uvesti nekoliko “vatrogasnih” mjera. Prva je ograničenje maksimalne brzine vožnje na autocestama. Drugo je ograničenje vožnje motornim vozilima - automobilima, brodovima ili zrakoplovima. Zadnji put slična je mjera primijenjena 1979. godine, u mandatu Milke Planinc. Neko su vrijeme na snazi bili i bonovi. Nafta je tada, imajući na umu slabljenje dolara, stajala današnjih 130 dolara, no u to vrijeme nitko nije tvrdio da su rezerve fosilnih goriva na izdisaju, kao što se danas tvrdi. Daljnje moguće mjere su: ograničenje radnog vremena benzinskih crpki u Hrvatskoj ili stavljanje dodatnih količina naftnih derivata na tržište, iz obveznih pričuva. O opskrbi zemlje naftom brine Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), osnovana u drugoj polovici prošle godine. U Handi su nam rekli da je “u tijeku stvaranje preduvjeta za fizičko formiranje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na području RH”. Dodaju da je prema odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata HANDA dužna formirati obvezne zalihe u visini 90-dnevne prosječne potrošnje u prethodnoj godini, i to do 31. srpnja 2012. godine. Nisu nam htjeli potvrditi da to znači da nemamo ni rezervi ni fizičkih uvjeta za skladištenje, ali su znakovito rekli: “Ako dođe do nestašice, starta Vladin plan intervencija”.

"ODGODITE POSKUPLJENJE STRUJE"
Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Udruga za zaštitu potrošača optužili su Vladu da je odluku o poskupljenju struje donijela nezakonito jer se nije konzultirala s potrošačima. Diskriminacijom smatraju kategorizaciju naplate po potrošnji kućanstva. Po toj regulativi najviše će stradati obitelji s više članova te primjerice stanovnici Dalmacije koji su prisiljeni za sve koristiti struju jer plina nemaju. Predlažu da svakih šest mjeseci poskupe struju za nekoliko postotaka.