Rušenje, vađenje, uništavanje i spaljivanje. Ova sudbina čeka 240 stabala iz Turnja te Svetog Filipa i Jakova koje su napale opasne azijske strizibube.

Kako bi bili sigurni da će štetnom kukcu stati na kraj, radnici Hrvatskih šuma pod nadzorom inspektora Ministarstva poljoprivrede drveće će posjeći, ukloniti panjeve, usitniti sve dijelove, a zatim i spaliti. Nametnik je napao 26 stabala javora i melije, u narodu poznate kao očenašice, no kukci se šire vrlo brzo i lako prilagođavaju novim staništima pa će se iz predostrožnosti rušiti i stabla u promjeru od 100 metara od zaraženih.

'Širenje tog štetnog organizma imalo bi katastrofalne posljedice'

- Širenje tog štetnog organizma imalo bi katastrofalne posljedice za naše šume i okoliš - priopćili su u Ministarstvu poljoprivrede, jer azijski kukac napada i ubija više od sto vrsta bjelogoričnog drveća. Na meti mogu biti lijeska, javor, joha, breza, grab, pitomi kesten, bukva, glog... A kukac se uočava tek kad već počini štetu.

Strizibuba nema prirodnih neprijatelja

- Strizibuba je opasnija jer u našim krajevima nema prirodnih neprijatelja - objašnjava Renata Brlek, voditeljica službe fitosanitarne inspekcije u područnim jedinicama Ministarstva poljoprivrede.

Ženke velike do tri i pol centimetra ležu jajašca na donjem dijelu drveta, a ličinke se hrane u unutrašnjosti debla radeći u njima široke hodnike i uzrokujući postupno sušenje stabala. Strizibuba se u stablu uglavnom uočava kad već počini štetu.

Može čak preživjeti i u drvenom namještaju

Ne zna se kad je točno počela invazija štetočina, no u Europi ih primjećuju zadnjih nekoliko godina. K nama su stigli zahvaljujući globalizaciji i dobrim vanjskotrgovinskim odnosima s Azijom.

- Strizibuba je stigla zahvaljujući pojačanoj trgovini s azijskim zemljama, naročito Kinom. Azijsku strizibubu moguće je unijeti u zemlju tijekom uvoza sadnica ukrasnog bilja te raznih drugih proizvoda na paletama, drvenim sanducima, a prema nekim informacijama, može čak preživjeti i u drvenom namještaju - kaže Brlek.

Kukci nisu opasni za ljude, ali mogu počiniti veliku štetu na drveću. Rupe su promjera do dva centimetra, uglavnom na donjem dijelu debla. Brzo nakon toga lišće i grane počnu venuti. U ministarstvu pozivaju sve koji primijete takve simptome da ih odmah prijave inspekciji. 

Akcija rušenja je već počela, a u ministarstvu planiraju da će trajati od dva do tri tjedna.