U sveopćoj kakofoniji vijesti o optužbama i prijetnjama oko referenduma u Republici Srpskoj koji se održava u nedjelju, iz vida se često gube osnovne točke.

Na referendumu će se odlučivati o datumu entitetskog praznika Republike Srpske Danu republike. Do studenog prošle godine to je bio 9. siječnja, odnosno datum na koji je Republika Srpska ustrojena 1992. Kako je tada bila riječ o secesionističkom entitetu, a ne kao danas konstitutivnom entitetu daytonske Bosne i Hercegovine, mnogi u BiH, mahom Bošnjaci, ali i neki Hrvati i Srbi, smatrali su da je riječ o protuustavnom datumu obilježavanja republičke opstojnosti.

Zato je 26. studenog 2015. Ustavni sud BiH presudio da vlasti Republike Srpske imaju šest mjeseci vremena za pronaći drugi, ustavno neupitni datum za obilježavanje dana svog entiteta.

Vlada Republike Srpske na čelu s premijerom Miloradom Dodikom odlučila je odluku Ustavnog suda ignorirati i visokom predstavniku za BiH Valentinu Inzku nije preostalo drugo nego zaključiti da Dodikova vlada krši Daytonski sporazum kojim je dogovoren kraj rata u BiH i sama BiH kakva je danas. Hrvatska je od početka spora istog stava kao i Inzko i veći dio međunarodne zajednice, u prvom redu EU i SAD. Čak je i srbijanski premijer Aleksandar Vučić, koji je ove godine prisustvovao prazniku Republike Srpske nakon presude Ustavnog suda BiH, u posljednji trenutak javno istaknuo da je protiv tog referenduma.

Međutim, kratko uoči održavanja referenduma, Milorad Dodik dobio je poziv od predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina da tri dana prije referenduma dođe u službeni posjet Moskvi. Na sastanku je ispalo da Rusija oko tog referenduma nema nikakvo posebno mišljenje, osim načelnog stava da podržava demokratsko izjašnjavanje građana bilo kad i bilo gdje i na taj način, na referendumu.

Usput su Dodik i Putin dogovorili otvaranje jednog u neku ruku diplomatskog predstavništva u Rusiji nižeg ranga, te su porazgovarali o svemu i svačemu.

Jedna stvar ipak je prošla ispod radara, a to je bila izjava Dodika dan uoči posjeta, izrečena skoro pa usput, da će njih dvojica razgovarati o suradnji u borbi protiv terorizma u kontekstu krize u Siriji, a nakon sastanka Kremlj je kratko objavio da su dvojica razgovarala o stanju na Balkanu, raznim vidovima bilateralne suradnje i razmjenjivala mišljenje o međunarodnim problemima. Rusija ima konkretne i legitimne interese u BiH, prvenstveno kao vlasnik naftne industrije u Republici Srpskoj.

Ali, sada ispada da u mjesecima kad se SAD jako inati Rusiji u Siriji i usred višegodišnje praktično hladnoratovske krize SAD-a i Rusije, koja se očituje kroz niz "ratova na daljinsko upravljanje", otvaranje još jednog hladnoratovskog spora na balkanskom buretu baruta, igra je od posebnog rizika.

No, Putin je zasad poručio da mu referendum oko praznika nije ni najmanje bitan.

Ipak, prije samo nekoliko dana bošnjački političar i general Armije BiH iz rata Sefer Halilović rekao je da će referendum izazvati novi rat u BiH.

Koliko god referendum suštinski ne mijenjao baš ništa u praksi Republike Srpske koja je i do sada obilježavala sporni praznik, postoji još jedan najavljeni referendum od kojega Dodik u nijednom trenutku nije digao ruke. U travnju 2015. njegova stranka SNSD najavila je da će 2018. godine održati referendum o odcjepljenju Republike Srpske ako do 2017. mnoge ovlasti Republike BiH ne prijeđu u ovlasti entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.

Postoje i takve teorije po kojima je ovakvo dolijevanje ulja na vatru sukobom oko Dodikovog referenduma ove godine posljedica skorih lokalnih izbora u BiH krajem godine. Otprilike kao što je nacionalistička retorika i u Srbiji i u Hrvatskoj jačala oko parlamentarnih izbora u Hrvatskoj krajem 2015., potom oko parlamentarnih izbora u Srbiji u travnju ove godine, te oko parlamentarnih izbora u Hrvatskoj u rujnu. Da bi se sve stišalo nakon što su konzervativne opcije u Hrvatskoj i nacionalističke u Srbiji osvojile izbore.

A možda naposljetku izađe premalo birača ili s premalim postotkom za opciju za ili protiv, pa referendum naprosto propadne.