<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Henry </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Smolinski, inženjer iz SAD-a, htio je izbjeći prometne </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">gužve pa je početkom 70-ih godina izumio "AVE Mizar". Riječ </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">je o Fordu na koji je montirao krila i propeler Cessne. </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">Pilikom testnog leta 11. rujna 1973. godine otpalo je krilo i </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">Smolinski je poginuo. Planirana proizvodnja je otkazana. </span>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Franz </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Reichelt, porijeklom iz Austrije je početkom 20. </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">stoljeća, došao je na ideju da napravi odijelo za "super</span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">heroja", odnosno odijelo za pilote koje bi im služilo u </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">slučaju opasnosti kao padobran. 4. veljače 1912. godine </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">prezentirao je svoj izum skokom s Eiffelovog toranja i </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">poginuo. </span>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Amerikanac </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">William Bullock je oko 1860. godine napravio </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">izum koji je kasnije pretvoren u tiskarski stroj. 3. travnja </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">1867. godine tijekom instalacije svojeg stroja u prostorijama </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">"Public Ledgera" u Philadelphiji, zaglavila mu se noga. Umro je </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">kasnije dok su mu liječnici pokušavali amputirati nogu. </span><div style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;"><br></div>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Otto </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Lilienthal, njemački inženjer, postao je poznat u </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">svijetu nakon što je prvi uspio slobodno jedriti zrakom. Sve </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">je dokumentirao i u znanstvenim krugovima stvorio je povoljno </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">mišljenje o mogućnosti praktične izgradnje letećih strojeva. </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">Nakon tisuća probnih letova 9. kolovoza 1896. je pao i slomio </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">kralježnicu. Umro je dan kasnije. </span>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Karel </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Souček, kaskader češko-kanadskog porijekla, je osam </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">godina radio na svojem izumu. U kapsuli koja je zapravo bila </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">samo prilagođena bačva, je Souček preživio pad niz Nijagarine </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">slapove, a onda je 19. siječnja 1985. nagovorio jednu tvrtku </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">da mu financira pad kapsulom s vrha stadiona u Houstonu. </span><div><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Napravljen je vodopad koji je tekao s vrha građevine i bazen </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">na dnu. No pogodio je rub bazena, zbog čega se kapsula </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">raspala, a on je teško ozlijeđen. Umro je sljedeći dan.</span></div><div style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;"><br></div>
|
Foto: screenshot/YouTube
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Horace </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Lawson Hunley, inženjer američke mornarice, sredinom </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">19. stoljeća imao je cilj napraviti prvu borbenu podmornicu. </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">Podmornica je prošla prvu testnu vožnju. Opet je zaronila 15. </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">listopada 1863. Poginulo je svih devet članova posade, a </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">među njima i Hunley. </span><div style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;"><br></div>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Britanac </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Michael Dacre htio je izumiti leteći taksi. Napravio </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">je "Jetpod Airtaxi", vozilo za osam ljudi koje je trebalo </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">2010. krenuti u proizvodnju. No Dacre (53) je 16. kolovoza </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">2009. pao sa svojom mašinom sjeverno od Kuala Lumpura. Nije </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">preživio pad. </span>
|
Foto: screenshot/YouTube
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Henry </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Winstanley, britanski trgovac je krajem 17. stoljeća </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">dao napraviti svjetionik kako se njegovi brodovi ne bi više </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">razbijali na stijene Eddystone Rocks kod Cornwalla. No u </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">noći u studenom 1703. godine taj je dio pogodila strašna </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">oluja. Srušila je svjetionik u kojem je bio i Henry. Trgovac </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">je poginuo. </span>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Maria </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">i Pierre Curie otkrili su niz novih elemenata, </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">uključujući radij i polonij, kao i teoriju radioaktivnosti i </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">izolacije radioaktivnih izotopa. Dobili su i Nobelovu nagradu </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">za fiziku. Maria Skłodowska-Curie umrla je 4. srpnja 1934. od </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">aplastične anemije, najvjerojatnije izazvane prevelikim </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">izlaganjem radijaciji tijekom svojih eksperimenata. </span><div style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;"><br></div>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Jim </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">F. Fixx je 70-ih godina prošlog stoljeća Amerikance </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">"zarazio" fitnessom, trčanjem i zdravim životom. No umro je </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">20. srpnja 1984. godine tijekom trčanja. Imao je 52 godine i </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">doživio je srčani udar. Obdukcija je pokazala da je imao </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">arteriolosklerozu. </span>
|
Foto: screenshot/YouTube
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Max </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Valier, izumitelj iz Austrije, je 20-ih godina prošlog </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">stoljeća bio jedan od pionira u gradnji raketa. Također, </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">volio je brzine i napravio je raketno vozilo "Valier RAK </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">6". No poginuo je 17. svibnja 1930. godine dok ga je </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">testirao. Vozilo je eksplodiralo. </span><div style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;"><br></div>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Kemičar </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Thomas Midgley Jr. ubacio je olovo u gorivo kako bi </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">spriječio lupanje motora. Prodavao je svoj proizvod, a onda s</span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">e otrovao olovom i morao je mapustiti taj posao. Kasnije je </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">kreirao sustav koji bi pomagao ljudima da ustaju iz </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">kreveta. Sustav je trebao pomagati nepokretnim ljudima, a </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">izumitelj je umro od gušenja u dobi od 55 godina kada se </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">slučajno zapetljao u užad uređaja.</span>
|
Foto: Wikipedia
<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">Aleksandar </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Bogdanov je bio filozof i mislilac, a igrao je s </span></font><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">Lenjinom šah. Godine 1926. osnovao je institut jer se zanimao za </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">transfuziju krvi. Nakon što je 11 puta transfuziju pokušao na </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">sebi, bio je oduševljen i vjerovao je da se pomladio. No 12. </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">transfuzija koju je trebao naparaviti u travnju 1928. koštala </span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;">ga je života. Ni danas se ne zna da li umro od inficirane boćice</span><span style="font-size: 12px; font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif;"> ili zbog krive krvne gupe. </span>
|
Foto: Pixsell/Wikipedia
Ovi su pioniri svojim izumima zadužili svijet, ali nažalost, izgubili su svoje živote dok su ih testirali. Zahvaljujući njima danas imamo avione, podmornice, transfuziju