Uporni Rade Buljubašić uspio je znatno smanjiti iznos koji mora vratiti, presuda je Vrhovnog suda. On se žalio na presudu kojom je utvrđeno da se znatno nepripadno okoristio tvrdeći da je nepravilno utvrđena visina imovinske koristi u iznosu 752.005 kuna.
Buljubašić je protupravnim radnjama pokojnih Ivana Mravka i Antuna Crnića, te optuženih Željka Dorića i Mladena Belje, ostvario imovinsku korist u iznosu 616.202,24 kuna, dok je za HEP d.d. nastala šteta u visini 752.005,96 kuna.
- Pogrešno je, stoga, od Rade Buljubašića oduzet iznos štete za koji je oštećen HEP d.d., jer je on ostvario imovinsku korist u nižem iznosu, točnije u iznosu od 616.202,24 kune. Stoga je prvostupanjsku presudu trebalo preinačiti u odluci o oduzimanju imovinske koristi - presudio je Vrhovni sud.
Mravka i ostale se tereti da su Buljubašiću, koji je bio zaposlen u središnjici HDZ-a, omogućili da od svibnja 2006. do kolovoza 2009. ne radi, a prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan i koristi druge povlastice, poput naknade prijevoza, dopunskog zdravstvenog osiguranja i troškova korištenja mobitela.
Optužnicom se pokojnog Ivana Mravka, bivšeg predsjednika Uprave HEP-a, i ostale HEP-ovce teretilo da su inicirali Buljubašićevo zapošljavanje kako bi mu pribavili nepripadnu korist nakon čega je Buljubašić samo formalno raspoređen na rad u jedan odjel, bez stvarnog rasporeda poslova i zadataka.
Osim što mu je dopustio da koristi povlastice iz radnog odnosa, Mravak je s Buljubašićem, sklopio ugovor o najmu stana u Zagrebu a zatim mu i udovoljio zahtjevu da stan otkupi kao zaposlenik HEP-a, protivno odluci o prodaji neposlovne imovine.
Kupoprodajnim sporazumom utvrđena je tržišna cijena stana od 1,2 milijuna kuna, no Buljubašić je naručio vještačenje kojim je cijena stana umanjena za 30 posto pa je utvrđena povlaštena cijena od 907 tisuća kuna.
Buljubašić je kao svjedok je na zagrebačkom Županijskom sudu odbacio tvrdnje da je fiktivno bio zaposlen u HEP-u, a da je u stvarnosti radio u središnjici HDZ-a. Kazao je da je u HDZ-u radio volonterski nakon radnog vremena u HEP-u, gdje je primao plaću od 4000 kuna. Ispričao je da je u veljači 2006. rekao prijateljima, hrvatskim braniteljima da se želi vratiti u Hrvatsku, a oni su mu rekli da je u HEP-u raspisan natječaj za bravara.
No iz iskaza svjedoka Ede Virginija proizlazi da je pitao Radu Buljubašića gdje točno radi u HEP d.d., a on mu je rekao da ga se do 12 sati može dobiti u „glavnom stanu" HDZ-a.
O tome ima saznanja i svjedok Jadranko Berlengi koji je, pored saznanja od svjedoka Ede Virginija, i sam čuo od radnika iz pogona, s kojima igra stolni tenis, da Rade Buljubašić na posao dođe tu i tamo. Povezano s tim, iz dopisa opt. Mladena Belje od 4. rujna 2009. proizlazi da u Pogonu EL-TO za Radu Buljubašića ne postoji popis ili opis poslova njegovog radnog mjesta – instrumentarac.
U razdoblju od godinu dana, od rujna 2008. do rujna 2009. godine, signal mobitela Rade Buljubašića nikad nije evidentiran na njegovu radnome mjestu. Formalno je, naime, bio zaposlen u poslovnici HEP Proizvodnje, točnije u arhivi EL-TO-a u Zagorskoj ulici u Zagrebu. No, u vrijeme kada se Buljubašić tamo trebao nalaziti na radnome mjestu, on je najčešće boravio u sjedištu HDZ-a i u svojem stanu, ali i u Australiji, Njemačkoj, pa čak i na vrhu Biokova.
Rade Buljubašić jedan je od prvih uhljeba. Latinskim nazivom mogli bi ga nazvati uhljebitus erectus, baš kako su i jedni od prvih ljudi nazvani homo erectus (počeli su se ispravljati i hodati na nogama).
Homo erectus je izumrla vrsta, ali se uspio razviti u homo sapiensa.
Uhljebitus erectus se, slično kao i prvi 'ispravljeni' čovjek, razvio u nekoliko vrsta.
Top lista uhljebista
Tako smo, otkrićima 24sata, među ostalima utvrdili postojanja samouhljeba (uhljebitus sicut), dvouhljeba (uhljebitus duplex), uhljeba patnika (uhljebitus miser), superuhljeba (uhljebitus maximus), pa čak i uhljeb-kuću (uhljebitus domus)