Prilika je danas da se progovori o položaju studenata u Hrvatskoj, o kvaliteti njihova života i obrazovanja, jednakosti šansi, dostupnosti visokog obrazovanja. Socijalna dimenzija visokog obrazovanja proizlazi iz shvaćanja o visokom obrazovanju kao javnom dobru koje treba biti dostupno i priuštivo svima, istaknula je SDP-ova zastupnica i potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac na okruglom stolu koji su u Saboru organizirali povodom Međunarodnog dana studenata. 

Prof.dr.sc. Ivan Rimac, voditelj Nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT za Republiku Hrvatsku, naveo je podatke istraživanja za prošlu godinu.

- Pratimo izvjesni pad broja studenata u RH kroz dugi niz godina, međutim, u zadnjem istraživanju primijećen je neznatni rast. Osnovni razlog tog rasta je to da se smanjuju generacije demografski i da ostaje sve više slobodnih mjesta za ulazak u visoko obrazovanje i da ostaje sve više mjesta za redovno studiranje koje je sufinancirano iz Ministarstva. Načelno, pad broja mladih je sada doveo, obzirom da se nisu reducirale kvote, do veće ulaznosti u sustav, ali to ne znači da je i efikasnost studiranja povećana, dapače, ona je smanjena - naveo je prof.dr.sc. Ivan Rimac, voditelj Nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT za Republiku Hrvatsku. 

VRIJEDNA 800 TIS EURA Studenti stručnih studija u Splitu dobili su svoju menzu

Semestralni troškovi porasli sa 16.500 na 21.200 kuna

Prosječno trajanje studiranja u Hrvatskoj, dodao je, je između sedam i devet godina. 

- Dakle, bitno duže nego što je propisani program. Ono što je tipično za sustav visokog obrazovanja je da se povećava udio studenata u sveučilišnom studiranju i smanjuje se broj u veleučilištima i višim školama. Veleučilišta su djelomično i pravno krenula u registraciju kao Sveučilišta, međutim, više škole imaju sve manje i manje studenata. Ne vidimo nikakve trendove povećanja broja onih koji dolaze na studij nakon izvjesnog razdoblja zaposlenosti, tj koji ne prelaze direktno iz srednje škole na fakultet. Raspored udjela pojedinih većih grupacija i dalje daje velik broj studenata u Zagrebu, a Rijeka, Split i Osijek manje-više održavaju isti status. Zagreb uglavnom ima između 40 i 45 posto ukupne populacije studenata i tu se nije bitno promijenio odnos još iz razdoblja socijalizma kad smo imali samo četiri Sveučilišta - kazao je.

Primjećuje se i blagi rast smještaja u studentskim domovima, dodao je navevši još i kako imamo pad od gotovo sedam posto smještaja u iznajmljenim stanovima te porast od četiri do pet posto u smještaju u roditeljskim domovima.

- To govori da imamo manju mobilnost u odabiru visokog učilišta sukladno ekonomskim kriterijima jer se sve više shvaća da je trošak stanovanja izuzetno velik. Cijene smještaja su najviše rasle za iznajmljene stanove, ta cijena je gotovo za 50 posto veća nego prije. Prošlo istraživanje (2018./2019.) je pokazalo 1300 kuna, ovo novo 2100 kuna prosječno za iznajmljeni stan, isto je porasla i cijena studentskih domova, ali i cijena troškova u ostalom tipu stanovanja - istaknuo je prof. Rimac. 

I cijena prehrane je porasla u svim elementima - najmanje onima koji stanuju u studentskim domovima dok je kod ostalih cijena narasla najmanje 40 posto, u nekim slučajevima i znatno više. 

POBUNA STUDENATA Spremni su i na prosvjed: Ukidaju radio, već su ugasili poslovno i sportsko novinarstvo

- Struktura troškova pokazuje da troškovi po semestru prelaze 7100 kuna za stanovanje, preko 6000 kuna za prehranu, a ostali troškovi su manje rasli prvenstveno zato što se studenti odriču nekih oblika troškova - naveo je još. 

Dakle, ukupni semestralni trošak porastao je sa 16.593 2018/2019. na 20.257 kuna prošle godine.

- Trošak financiranja ostao je na glavnom izvoru financiranja, a to su roditelji koji participiraju u sufinanciranju sa 75 posto - dodao je.

Govoreći o ranjivim skupinama, kod studenata izbjeglica sa statusom tražitelja azila dominantne su administrativne prepreke i netransparentnost upisa na visoka učilišta, kao i priznavanje prethodnih kvalifikacija, a poteškoće s kojima se susreću studenti pripadnici romske nacionalne manjine, a to su prvenstveno financije, uvelike izražavaju nepovoljan položaj romske zajednice unutar društva, naveli su doc.dr.sc. Iva Odak i dr.sc. Saša Puzić s Instituta za društvena istraživanja, autori istraživanja u vezi socioekonomske uvjetovanosti studiranja u Hrvatskoj. 

- Uz financijske poteškoće, studenti romske nacionalne manjine susreću se i s problemom diskriminacije i stigmatizacije u društvu i među kolegama na fakultetu. Razmjerno je često i nedostatno srednjoškolsko obrazovanje. Što se tiče studenata iz sustava alternativne skrbi specifične poteškoće na koje za vrijeme studija nailaze mogu se povezati s materijalnim i socio-emocionalnim preprekama na studiju, među mogućim materijalnim preprekama izdvaja se neizvjesnost prava na stipendiranje i smještaj u studentskom domu, budući da i jedno i drugo ovisi o statusu redovnog studenta. Izvanredni studenti s alternativne skrbi ne mogu ostvariti pravo na studentski dom zbog čega im mjesečna stipendija u pravilu ne pokriva troškove vezane uz studij - kazao je Puzić.

Značajan udio studenata ne završava upisani studij, dodala je Odak. 

- Procjene ukazuju da posljednjih godina odustaje 40-45 posto studenata - navela je.

ILEGALNA KUPOPRODAJA U studentskim domovima traži se mjesto, pa makar i ilegalno: 'Cijene se kreću čak i do 1000 €'

Problem kapaciteta studentskih smještaja

Jasna je tromost visokog obrazovanja, upozorila je Antonela Đuraš, predsjednica Hrvatskog studentskog zbora. 

- Mi ukazujemo, ali nas se dosta često ne sluša ili ne želi čuti, ne znam iz kojeg razloga - dodala je.

Socio-ekonomske stipendije i one koje dodjeljuju gradovi, upozorila je i Lana Par, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i članica Izvršnog odbora Europske studentske unije, često nisu dostatne za potrebe studenata.

- Smještaj u studentskim domovima, ako se gleda na razini Europe, jest jeftin i pristupačan, ali kad gledamo kvalitetu, ona drastično varira i kapaciteti su i dalje jako mali i nedostatni. U većini gradova imamo probleme sa stanovanjem, užasno je teško naći stan, a kod onih koji se iznajmljuju studentima upitna je kvalitetna i funkcionalnost da se u njima živi, a cijene su astronomske - istaknula je naglasivši kako sve to utječe i na upis na fakultet pa brojni ne upisuju ono što žele.

- Bitno je redefinirati i izvrsnost, ne smije se dovoditi studente u situaciju da biraju hoće li studirati ili raditi jer za neke studij ne postoji ako ne rade, što utječe možda i na uspješnost studenta, a kod izvrsnosti se gledaju samo petice - dodala je.

Nužna je promjena Pravilnika o prehrani i subvencioniranom stanovanju, kaže Jerko Šarić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu i zamjenik Predsjednice Hrvatskog sveučilišnog zbora. 

POTPISALI SPORAZUM Studenti u privatnom smještaju od jeseni će dobivati duplo veće subvencije, 60 eura mjesečno

- Na Sveučilištu u Splitu je najgori omjer prijavljenih studenata i onih koji ostvare pravo na subvencionirani smještaj, no odgovorili su nam da će se to dogodine promijeniti. Problem je i što studenti u Splitu moraju usred godine seliti iz stanova zbog sezone - kazao je Šarić istaknuvši i prijedlog subvencije privatnog smještaja. 

Što se tiče studentskog rada smatra da bi povećanjem studentske satnice mogli postati neisplativa radna snaga. 

- To je povećanje od 20 posto u odnosu na trenutno i možda se dovodi do računice da je jeftinije imati stranu radnu snagu koja se plaća minimalno, mislimo da je to jedan od problema - kaže.

Ministarstvo i Studentski centar imaju najveći utjecaj na studentski standard, naglašava Ivona Josipović, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. 

- U Zagrebu je bilo preko 10.000 prijava za studentski smještaj, a ukupno je kroz naša četiri doma primljeno 6500 studenata, ali ono što je još zabrinjavajuće je da je za subvenciju ostvareno 800 prijava od 1200, što znači da je ostalo 400 subvencija od 60 eura mjesečno neiskorišteno, mi smo probali komunicirati da se natječaj produži jer je apsurdno da se to ne popuni - rekla je. 

PAZITE NA DATUME Počeli upisi na fakultete, ovo su najtraženiji studijski programi

Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske poručuje kako je studentski standard na minimumu, da se studenti žale na nesigurnost smještaja, tjeranje iz stanova usred godine, da žele bolju prehranu, bolje plaćene studentske poslove...

- Moramo ozbiljno poraditi na tome da se taj standard poveća - naglasio je.

Zbog toga što su uspjeli neke stvari pomaknuti ka boljem svojim prijedlozima zadovoljan je Lovro Lukavečki, predsjednik Forum mladih SDP Hrvatske. 

- Još 2020. predložili smo da se poveća limit godišnje zarade u kontekstu porezne olakšice, ali i povećanje studentske satnice. Trebamo se zamisliti kao država što želimo da studentima bude prioritet, kako im omogućiti da mogu studirati. Predložili smo povećanje subvencija za privatni smještaj i da se povećaju kvote jer je do prošle godine iznosila 200 kuna, ne samo što je taj iznos bio doista mali, nego su i kvote bile 0 za velike gradove i ipak je došlo do određene promjene na 60 eura mjesečno - rekao je istaknuvši kako je u Hrvatskoj tek 10 posto studenata smješteno u studentske domove dok je prosjek EU 20 posto.