U dva tjedna e-savjetovanja o projektu cjelodnevne nastave stiglo je gotovo 2000 komentara. Među njima, pohvala ima tek nekoliko. Kritike, pak, pišu baš svi - od učiteljica razredne nastave, nastavnika svih područja, informatičara, studenata Učiteljskog fakulteta, roditelja, sindikata, pa i fakulteta.

E-savjetovanje završava u četvrtak, 6. travnja. Nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja kaže za 24sata kako će nakon završetka javne rasprave dati odgovore i obrazloženja na sve komentare i prijedloge pristigle na javnu raspravu, a neke, ako pridonose kvaliteti dokumenta, u konačnici i prihvatiti.

'NAMEĆE SVOJU REFORMU' Marin Miletić traži ostavku ministra obrazovanja Fuchsa: 'On ne shvaća obrazovanje'

- Za vrijeme trajanja poziva, nismo u mogućnosti iznositi detalje o prijaviteljima i pozivu koji je u tijeku. Na izradi modela radilo je tijekom dvije godine gotovo 200 stručnjaka iz škola i akademske zajednice, a koje je koordiniralo Povjerenstvo za strateško planiranje i provedbu reformi planiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Ono što nikako ne bismo htjeli jest navoditi posebna imena osoba koje su radile na pojedinim dijelovima programa jer želimo da fokus rasprave bude na pojedinim rješenjima i prijedlozima, a ne da kao što je to bilo u svim prijašnjim promjenama, fokus bude na imenima autora ili autorica - poručuju iz Ministarstva.

U prosvjetnim krugovima može se čuti kako je to unaprijed dogovoreno, posebno sa školama koje vode ravnatelji članovi HDZ-a. U školama ovih dana traju dogovori na nastavničkim vijećima o Javnom pozivu školama do 29. travnja. Ipak, prema proceduri, o uključivanju u projekt odlučivat će nastavnička vijeća i školski odbori. 

Što je s umjetničkim školama?

A kritike se mogu podijeliti u nekoliko područja: One o nedostatku uvjeta u školama, potom kritike zbog smanjivanja satnice informatike, kritike o loše riješenim satnicama za učiteljice razredne nastave, ali i druge zaposlene u nastavi. Roditelji masovno pišu kako će djeca predugo biti u školama. Iz umjetničkih škola dolaze kritike zbog toga što nitko očito nije razmišljao o djeci koja pohađaju i njihove satove.

MAGAREĆA KLUPA Pa dobro, je li nastava do 17 ili do 14 sati i ostale nedoumice

- Djeca ne mogu dolaziti u glazbene i plesne škole samo poslije cjelodnevne nastave, umorna i prezasićena prethodnim obrazovnim sadržajima u općeobrazovnim školama, nego im se mora omogućiti ranije uključivanje tijekom dana u nastavu glazbenih i plesnih škola organiziranim i plaćenim prijevozom kako roditelji ne bi imali dodatan teret vožnje djece u umjetničke škole - jedan je od komentara.

Mnogi se pitaju i zašto se ne uvede više glazbene kulture na način kako se provodi u dijelu europskih zemalja i SAD-u. Takav način uključuje školske orkestre u kojima sva djeca sviraju neki instrument, a glazbena kultura je zaista kultura, a ne tek sat ili dva tjedno.

'Samo su izmijenili nazive'

Najviše su, ipak, zabrinute učiteljice razredne nastave, s obzirom na plan da upravo one "drže" oba obavezna dijela nastave, A1 i A2, koja uz pauzu za ručak traje do 14, 15 sati. 

- Jesmo za cjelodnevnu nastavu, ali na drugačiji način. Očekivali smo da će biti jedan učitelj koji uči i jedan koji s njima piše zadaće. To je ono što mi već godinama i provodimo. No uz ovako predloženi način, trebalo bi nam pet škola izgraditi u Velikoj Gorici, da bismo to imali, primjerice, kabinete za sve učitelje. A na to se ne misli. Raditi toliko u prvom i drugom razredu, s tim malim učenicima, i kad dođete doma možete samo lagano prileći i onda se početi pripremati za sutradan - upozorava Marina Mužek, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici.

'OVO JE PREVIŠE' Pobuna učitelja u školama zbog cjelodnevne nastave: 'Prijedlog je loš, nismo mi odgojitelji...'

Na probleme je upozorila i nastavnička grupa Nastavnici.org, čije članice u otvorenome pismu ističu kako je povećanje plaća tek "mazanje očiju javnosti". Satnica za poslove koje će dodatno dobiti bit će još i umanjena. 

A gdje je tek problem dodatne i dopunske nastave, koja u ovome projektu postaje “potpomognuta i obogaćena nastava” obavezna za sve. Učiteljice i nastavnici smatraju kako je koncept zajedničkog učenja u jednome razredu neodrživ. Neka djeca lakše uče kad su sama, neka s mentorom, ili kad čitaju naglas, ili kad hodaju, plešu itd. U jednom prostoru to neće ići. Dodatna i dopunska nastava trenutno se provodi za onu djecu za koju učitelji procijene da im je potrebna, te se radi u malim grupama.

'Djeca će biti kao u kavezima'

Mnogi ističu i kako će djeca u školama "biti zatvorena kao u kavezima", novi predmeti "Svijet i ja", te praktične vještine neće donijeti sadržajno ništa novo itd.

Najviše je ipak kritika na smanjenje satnice informatike. Primjerice, novi kurikulum ovog predmeta još nije izašao u javno savjetovanje. 

NE STIŠAVAJU SE KRITIKE Informatičari pisali ministru: Zaprepašteni smo i šokirani smanjenjem satnice informatike

- Rezanje satnice informatike za 50% neće donijeti pomak ni u jednom području predviđenom programom cjelodnevne nastave - učenici će i dalje besciljno provoditi vrijeme na svojim pametnim telefonima. 45 minuta tjedno nastave novog predmeta nikako neće zadovoljiti potrebe učenika, niti omogućiti kvalitetno provođenje nastave kroz suvremene metode poučavanja. A bojim se da će provođenje digitalnog opismenjavanja učenika koje kroz međupredmetnu temu Informacijska i komunikacijska tehnologija trebaju provoditi kolege na svim ostalim predmetima, u velikoj većini slučajeva ostati samo mrtvo slovo na papiru - smatra Dalia Kager, nagrađivana nastavnica informatike iz OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici.