Tisuće prosvjednika, njih 8000 po procjeni policije, izašle su u nedjelju na ulice Bruxellesa da bi izrazili nezadovoljstvo zbog načina vladina upravljanja zdravstvenom krizom u Belgiji, dva tjedna nakon sličnih prosvjeda koji su također bili nasilni.
Povorka prosvjednika u nedjelju poslijepodne krenula je mirno ulicama glavnoga belgijskog grada, okružena brojnim pripadnicima policijskih snaga. Većina demonstranata plesala je u ritmu tehno glazbe.
"Ne hvala na cjepivima", "Covid = organizirani genocid", "QR = svastika", moglo se pročitati na transparentima koje su isticali demonstranti. "Ne treba nam cjepivo za našu djecu", skandirala je skupina žena.
Prosvjednici osuđuju obveze koje se stanovništvu nameću od početka pandemije covida-19 da bi se suzbilo daljnje širenje virusa. Posebno ih muči obveza posjedovanja zdravstvene propusnice koja je, za pristup nekim mjestima postala obavezna. Demonstranti su iskoristili prigodu da bi kritizirali medijsko praćenje krize.
Pripadnici interventne policije koji su nosili štitove i kacige raspoređeni su po europskoj četvrti u kojoj su smještene institucije EU-a. Nekoliko prometnica blokirano je ogradama i bodljikavom žicom.
Skupina prosvjednika s crnim kapuljačama je vikala „sloboda” i počela je u jednom trenutku bacati kamenje u smjeru policije, koja je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.
Povod prosvjedu bila su pravila uvedena u listopadu, prema kojima ljudi moraju pokazati svoje covid potvrde kako bi ušli u barove i restorane.
„Ne podnosim bilo kakav oblik diskriminacije, a sada imamo propusnicu za cijepljene koja je diskriminatorna, sankcije za (necijepljene) njegovatelje koje su također diskriminatorne, a sprema nam se i obavezno cijepljenje”, rekao je prosvjednik Alain Sienaort, trener borilačkih vještina.
„To je sve diskriminacija i stoga se protiv nje moramo boriti. Ne želimo diktaturu”, dodao je.
Prosvjed je uslijedio nakon novih mjera najavljenih u petak, čija je svrha suzbiti jednu od najvećih stopa zaraze u Europi a uključuje obavezno nošenje maski za većinu osnovnoškolske djece te produženje školskih praznika.
Prije dva tjedna policiju su iznenadili razmjeri prosvjeda i tada nisu uspjeli spriječiti nasilje i nerede.
Pod nazivom "Drugi čin, marš za slobodu", prosvjednici nastavljaju izražavati nezadovoljstvo zbog vladinih mjera. Prvi su 'čin odigrali' 21. studenoga kada se na ulicama glavnoga grada po podacima policije okupilo oko 35.000 ljudi.
I tada je povorka ulicama grada krenula mirno, no ubrzo su mirni prosvjedi prerasli u nasilje i nerede. U njima su sudjelovali brojni simpatizeri i aktivisti krajnje desnice, a uočene su i brojne flamanske nacionalističke zastave.
U nekoliko su europskih gradova tijekom vikenda organizirani slični prosvjedi, osobito u Nizozemskoj i Austriji. Reakcija je to na odluke njihovih vlada da, zbog sve većeg broja novozaraženih koronavirusom pojačaju restriktivne mjere i uvedu nova ograničenja.
Belgijske su vlasti u petak najavile odluku o zatvaranju dječjih vrtića i osnovnih škola tjedan dana prije početka božićnih blagdana.