Visoki prekršajni sud danas je na općoj sjednici svih sudaca zauzeo pravno stajalište o tome je li poklič “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” Marka Perkovića Thompsona prekršaj protiv javnog reda i mira ili nije.
POGLEDAJTE VIDEO: Obrada pjesme 'Bojna Čavoglave'
O svemu su se oglasili priopćenjem koje objavljujemo u cijelosti.
Dana 3. lipnja 2020. održana je sjednica svih sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u nazočnosti 20 od ukupno 23 suca. S obzirom da se, na temelju čl. 39. st. 3. Zakona o sudovima, odluka na sjednici svih sudaca donosi većinom glasova svih sudaca suda, postojali su uvjeti za održavanje sjednice.
Na sjednici se, između ostalog, pod toč. 4. dnevnog reda, odlučivalo i o nedorečenosti i različitom tumačenju pravne norme u odnosu na primjenu čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kada se činjenični opis prekršaja odnosi na izvođenje pjesme „Bojna Čavoglave“, u izvođenju autora u izvornom obliku koja sadrži izričaj „Za dom spremni“, posebice u kontekstu načela zakonitosti, kao i ujednačenosti sudske prakse s obzirom na stajalište izraženo u usporedivom predmetu.
Imajući na umu dosadašnju jedinstvenu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odnosu na izričaj „Za dom spremni“ kada se koristi u različitim okolnostima, koja nije dovedena u pitanje, pristupilo se glasanju o slijedećem pitanju:
„Može li se postupanje okr. Marka Perkovića, koje je činjenično opisano u optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU šibensko-kninska, broj 511-13-10-17-74/2016 od 30. prosinca 2016. i broj 511-13-10-17-46/16 od 8. kolovoza 2016., podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir“.
Nakon provedene rasprave, sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim, odlučeno je da se opisano postupanje u konkretnom predmetu ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je pravilna odluka ovog suda broj Jž-2747/2018 od 2. listopada 2019.