Uprava Ine donijela je odluku o programu zbrinjavanja viška od 300-tinjak radnika. Otkaze dobivaju uglavnom radnici koji dobrovoljno žele napustiti kompaniju uz otpremnine.

Očekuje se da će kompanija za otpremnine izdvojiti više od 100 milijuna kuna te da će u prosjeku otpremnine za branitelje iznositi oko 300 tisuća kuna neto, a za ostale oko 220 tisuća kuna neto. U programu zbrinjavanja prvotno je bilo 340 radnika, no za njih 30-ak Ina je ipak uspjela pronaći neko drugo radno mjesto unutar kompanije. 

Kako doznaje HRT, na sjednici Uprave, raspravljalo se i o izradi strategije razvoja Ine kao nacionalne kompanije, a ne podružnice MOL-a. Nadzorni odbor prošlog je tjedna pozvao Upravu da finalizira tu strategiju o kojoj bi dogovor trebali postići dioničari Ine, hrvatska Vlada i MOL. Uprava Ine na sjednici 24. rujna nije donijela odluku o Ininom rafinerijskom poslovanju, tada su članovi Uprave, koji u tom tijelu predstavljaju hrvatsku Vladu, napustili sjednicu i time srušili kvorum, kada su procijenili da bi mogli biti preglasani u ključnim odlukama, kao što je sudbina Rafinerije nafte Sisak. 

Inače, u medijima se pojavila informacija kako Mađari, koji su sve donedavno govorili kako žele prodati svoj udjel u Ini, zapravo žele kupiti dodatne dionice i to od mirovinskih fondova. MOL ima 49,08% dionica, Vlada nešto manje od 45 posto, dok od ovih preostalih 6 posto, koje imaju ostali dioničari, MOL navodno pregovara s Raiffeisen mirovinskim fondom, koji ima 0,8% udjela. Kad bi MOL kupio te dionice, imao bi 49,88 udjela i sasvim se približio većinskom udjelu. Do toga bi ga dijelilo samo 12.001 dionica.