Sindikalisti ne shvaćaju da u državnoj birokraciji često posao za jedno radno mjesto radi dvoje ljudi, a istovremeno nam fali medicinskih sestara, policajaca koji imaju plaće 4500-5000 kuna. E, bogami ne fali nam birokrata i to se vidi iz aviona. Zato im treba rezati broj. Ali da budem iskren, među birokratima ima odličnih ljudi koji zaslužuju povišice. Kojih? Evo, na primjer, ministar rada Josip Aladrović, on je od prvog dana komunicirao s Udrugom glas poduzetnika i njemu bih dao povišicu. Kao i njegovom državnom tajniku Draganu Jeliću koji je čak odgovarao ljudima u našoj grupi na njihove probleme, govori nam to čelnik Udruge Glas poduzetnika (UGP) Hrvoje Bujas.
POGLEDAJTE VIDEO
UGP je izniknuo doslovno na koroni, kad su shvatili da tadašnje Vladine mjere neće biti dovoljne da spriječe potop u gospodarstvu. Grmjeli su, galamili, provocirali, pitali, predlagali, upirali i dodijavali i od prvotne inicijative narasli u udrugu s respektabilnih 12.000 članova i 80.000 simpatizera na društvenim mrežama.
Umjesto da samo nižu tužaljke, poduzetnici su preuzeli inicijativu i transformirali se u snažan gospodarski glas čije prijedloge uvažava sama Vlada. Bujas ne skriva da su zahvaljujući mjerama UGP-a, koje je Vlada prihvatila, do danas spasilo 200.000 radnih mjesta. Sad već imaju nove prijedloge.
- Prvi potez nove Vlade mora biti produljenje mjere za najugroženije djelatnosti kojom država daje prvih 4000 kuna neto plaće za radnike.Ta je mjera, koju je UGP predlagao, do sad spasila zemlju od poprave nezaposlenosti. Sad je treba nastaviti do jeseni za sve one koji imaju pad prihoda veći od 50 posto. Postoje najave da se to već prihvatilo i da će se ići i dalje njome ići dalje do jeseni. Drugi potez je pod hitno naći modalitet za davanje moratorija za leasinge na najmanje godinu dana uz kamatu grace perioda od jedan posto jer je tu ugroženo najmanje 20.000 radnih mjesta - govori Bujas.
UGP predlaže i smanjivanje poreza na hranu na tri posto i to za esencijalne namirnice kao što su kruh i mlijeko, sve ostalo da se oporezuje s 13 posto, uključujući i pivo.
Predlaže i smanjivanje poreza u turizmu, ugostiteljstvu, te transportu kao najpogođenijim granama u ovoj krizi. Zalažu se i za jedinstvenu stopa poreza od 10 posto, umjesto dosadašnjih 13 i 25 posto. Traže i oslobađanje plaćanja poreza na dobit za reinvestiranu dobit, ukidanje zakona o minimalnim plaćama direktora, nastavak plaćanja PDV-a po naplati, smanjivanje poreza na dohodak i dobit, da se pod hitno uspostave kreditne linije preko HABOR-a i HAMAG-BICRO-a uz državna jamstva, prije svega za izvoznike... Već ranije zahtijevali su i smanjivanje ili ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta.
Razočarao ga Horvat
- Ukinuo bih obvezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i Hrvatsku obrtničku komoru. I dao bih veću plaću premijeru jer nije normalno da direktor HGK, čije je članstvo obavezno, ima veću plaću od premijera kojeg je izabrao narod - kaže nam. Bivšem ministru gospodarstva Darku Horvatu diže crveni karton pa bi i njemu smanjio plaću.
- Na sastanku s UGP-om obećao je da će smanjiti 80 posto parafiskalnih nameta i nije to učinio - kaže Bujas. O suradnji s Vladom kaže da je njihova udruga od početka imala direktan kontakt sa svim u Vladi, osim s Plenkovićem, koji je prepustio sve svojim ministrima.
Po nametima u BiH lošiji od nas
Govoreći o nametima, kaže da od nas ipak ima netko gori.
- To je Bosna i Hercegovina, oni uopće nisu normalni, imaju više od 5000 nameta i gori su od nas - kratko radi digresiju i odmah oslikava što znače parafiskalni nameti u Hrvatskoj.
- Razgovarao sam s ljudima iz velike firme iz drvne industrije koja Turističkoj zajednici godišnje plaća oko 40.000 kuna. Kakve veze ima drvo s turizmom? Ta ista firma tijekom godine plati 700.000 kuna kojekakvih nameta - kaže Bujas. Ipak, kaže da bi neke i zadržao jer mogu imati smisla.
- Recimo, nemam problema s pristojbom za HRT, ali da ona bude manja. Kao javni servis pokazao se da ima smisla zbog online nastave. Ali nije u redu da hoteli moraju plaćati pristojbu za svaku svoju sobu - kaže naš sugovornik.
U vremenima lockdowna mnogima su se usta napunila digitalizacijom i da je pečat ostao po strani. Kako je sada?
- Pečat nam se opet vratio. Priča koju smo imali s e-Poreznom i e-Finom splasnula je. Sad se vraćamo na staro i govore: ‘Treba nam digitalizacija, ali čemu žurba...’ - govori nam Bujas.
Primjećuje i da su famozne CRO (ona kartica za turizma koju je lansirao ministar turizma Gari Capelli), jedina je kartica koja se ne može koristiti online.
- Dajte onda nemojte se baviti time - kratko komentira i kaže da digitalizacija ima dvije funkcije - ubrzati procese i smanjiti broj ljudi koji rade u državnom aparatu.
Kroz digitalizaciju vidi priliku i da se poveća učinkovitost državnog aparata, a time bi se i mogao smanjiti i broj činovnika. Zazivajući reforme, kaže da se u narednih godinu do dvije dana treba hitno smanjiti ne samo broj ministarstava, na čemu Plenković već radi, nego i županija, gradova, općina, kojekakvih agencija.
- Ali ne tako da dvije agencije ili dva ministarstva spoje i da ostane isti broj ljudi. Onda nismo napravili ništa. Treba smanjiti javni sektor radi ušteda - govori Bujas. Smanjujući javni sektor, smatra da će se otvoriti prostor za privatni sektor koji puni proračun, a po zakonu spojenih posuda, oni koji bi dobili otkaz u javnom sektoru, postali bi potrebni u privatnom. Ali, ne bi dirao plaće u javnom sektoru i tu se slaže sa sindikalistima Ribićem i Severom da bi smanjivanjem plaća smanjili potrošnju, što gospodarstvu ne treba.
- Nikad UGP nije tražio smanjivanje plaće niti ćemo to tražiti u budućnosti. Ali nije logično da policajac ili vatrogasac imaju nesrazmjerno malu plaću od 4500 kuna, a državni službenik 7000, a da ne navodim da neki načelnici općina koje žive od državnih dotacija imaju i po 15.000 neto. Ne može to tako - kaže ovaj temperamentni Šibenčanin.
Rekao je nešto i o turističkoj sezoni za koju predviđaju da će pasti 65 posto u odnosnu na rekordnu 2019.
- Ja sam malo veći optimist i mislim da ćemo ostvariti i 50 posto prometa od lani. Čak i više u Istri i na Kvarneru, ali će zato jug biti puno gori. Što južnije to tužnije. Dubrovnik nam je potpuno prazan jer nema aviona koji su dovozili turiste, kao ni kruzera. Ali kad se turizam oporavi i Dubrovnik će se prvi oporaviti - smatra Bujas. Kao čovjek koji je šest godina radio u državnoj agenciji za nekretnine, te sam kaže da je bio jedan od činovnika i birokrata, predviđa da će pod kraj godine i početkom 2021. cijene nekretnina pasti za 15 do 20 posto.
U medijima je više puta grmio kako je rak rana pravosuđe, sporo i neučinkovito.
- I sam sam čekao pravomoćnu presudu četiri godine da sam doradio jedan posao i da se nisam naplatio. Kad sam presudu dobio, druga strana otišla je u stečaj. To treba hitno mijenjati. Jedan od zahtjeva UGP-a je da se jednostavni predmeti moraju riješiti do pravomoćnih presuda u roku od mjesec dana, a oni kompleksniji do najviše godine dana. Pod hitno trebamo reformu pravosuđa - kaže čelnik UGP-a.
Komentirao je i protekle izbore rekavši da je javnost jasno odabrala proklamiranu sigurnost koju je nudio HDZ i da nisu bili skloni riskirati oporbenim liderom SDP-a kojeg nisu prepoznali.
- Ovaj će Sabor biti daleko jači od prošlog saziva. Neće biti žetončića, Bandića, ucjenjivača. Sada Plenković kontrolira priču i mora biti hrabriji u provođenju ekonomskih politika - ocijenio je Bujas.
Oporavak tek nakon pojave cjepiva
Prisjetio se on Plenkovića iz nekih mladih dana kad je bio student i radio u Ministarstvu vanjskih poslova.
- Radio sam kao poštar i raznosio poštu i mladom Plenkoviću, Kolindi, Jandrokoviću, Milanoviću, Sanaderu... Vidjelo se već tada da imaju ambicije nešto napraviti. A vidi ih sada, svi skoro na vlasti, a potekli su iz istog bazena, iz ministarstva koje je vodio Mate Granić - primjećuje Bujas.
Kaže kako se HDZ uz Plenkovića danas profilirao u modernu konzervativnu desnu i europsku stranku te ima samo jednu poruku za njega: “Molim ga samo da bude daleko hrabriji nego do sad. Reforme moraju biti hrabre da bi preživjeli posljedice Covida”.
Oporavak vidi tek kad dobijemo cjepivo protiv Covida, a to bi moglo biti tek u drugoj polovici iduće godine.