Noću ne spavam, ustajem i hodam. Odričem se svega, moram birati hoću li kupiti četvrtinu ili pola kruha. Ne pazim na svaku kunu, pazim na svaku lipu. Da supruga ne zarađuje minimalac od 2600 kuna, ne bih imao ni za režije, govori Miljenko Škalec (48) iz Zaboka, koji je blokiran od 2011. i čiji su se dugovi s kamatama popeli na više od pola milijuna kuna.
POGLEDAJTE VIDEO:
Shvaćajući da nikad neće vratiti dugove komunalnim tvrtkama, za kredite i ostale račune, proglasio je stečaj potrošača ili, kolokvijalno, osobni bankrot. Budući da nema nikakvu imovinu, pristao je na to da dodijeljeni mu stečajni upravitelj kontrolira svaku njegovu potrošenu kunu, nadajući se da će sve njegove dugove otpisati.
Okvirno je sam sastavio troškovnik koliko će idućih pet godina trošiti na mjesec. Na listi su tjestenina od 50 kuna, deterdžent za rublje od 100 kuna, lijekovi za 150 kuna... Kaže kako je znao da je to jedini izlaz jer od 3100 kn sadašnje plaće, kad plati alimentaciju od 1200 kn, zbog ovrha mu nije ostajalo ništa. Stečaj je bio jedina nada.
- Stečaj sam otvorio 8. studenog, dobio sam stečajnog povjerenika Stjepana Rakarca, koji sljedećih pet godina kontrolira sve moje troškove i praktično je vlasnik moje imovine. Htio sam zaustaviti ovrhe, pa sam po nalogu povjerenika Rakarca i sutkinje Općinskog suda u Zlataru Karoline Balen svoje dokumente o bankrotu predao sucu Branku Hercegu, koji vodi moje ovrhe. A onda su 11. prosinca iz odvjetničkog društva Šunić i partneri ušli su u moj stan i odnijeli jedino što vrijedi – televizor i DVD, koji vrijede 500 kuna. Iako prema Zakonu o potrošačkom stečaju, mojom imovinom smije raspolagati samo moj stečajni upravitelj, njega iz odvjetničkog društva nisu ni kontaktirali i odnijeli su ono malo što imam – govori Škalec.
U bankrotu, a plijenili ga
Imovinu su zaplijenili zbog duga od oko 29.000 kn prema komunalnoj tvrtki Zagorski metalac, koja isporučuje grijanje. Ostavili su mu liniju jer po zakonu mu mora ostati jedan komunikacijski medij. Ne bježi od duga, ali mu smeta što odvjetnici sami dolaze plijeniti imovinu, mimo njegova stečajnog upravitelja. Inače, dugove je nagomilao kad mu je na naplatu sjeo kredit za koji je on bio jamac. Zatvorio ga je novim kreditom, a onda je ovaj bivši branitelj ostao bez posla, iselio se na nekoliko godina iz zemlje, a bivša supruga gomilala je račune u stanu koji je od države dobio na korištenje. Krenule su blokade, u kojima živi od 2011. Njegov stečajni upravitelj Stjepan Rakarac slaže se da bi on trebao jedini raspolagati njegovom imovinom.
Suci neodlučni što činiti
- Po zakonu jedino stečajni upravitelj unovčuje pokretnine i nekretnine dužnika na javnoj dražbi. Ja posjedujem pokretnine gospodina Škaleca te sam ja trebao njima raspolagati, pa i prodavati ih. U načelu je odvjetničko društvo trebalo mene o svemu obavijestiti, a nije. Sud koji je dozvolio pljenidbu je pogriješio - rekao je Rakarac. Sutkinja Karolina Balen, koja je pokrenula Miljenkov osobni stečaj, kaže da je zakon o stečaju nedorečen te da zavrzlame nastaju jer potrošači u istom danu i otvaraju i zatvaraju stečaj, ali nije htjela navoditi koje su to zavrzlame. Sudac koji vodi Miljenkove ovršne predmete, Branko Herceg, nije odgovarao na naš službeni upit, na temelju kojeg zakona je dopustio da odvjetničko društvo plijeni Miljenkovu imovinu ako je on proglasio bankrot.
Odvjetnik Zoran Šunić, iz čijeg su ureda zaplijenili Miljenkove stvari, odgovorio je kako su od suda primili kopiju Miljenkove molbe da se prekinu ovrhe jer je proglasio stečaj.
- Prepuštajući odluku Sudu i poštujući uputu stranke o izbjegavanju troškova, nismo se na njegov podnesak očitovali. Zaprimili smo 15. prosinca 2017. odluku suda, koja je bila temelj za nastavak postupka - odgovorio je odvjetnik Šunić. Prevedeno, Miljenkovu su imovinu zaplijenili zbog dugova i uz dozvolu suca Hercega, koji se nije oglasio o ovom slučaju.
Blokiranih sve više
Škalec je samo jedan od 321.272 blokirana, koliko ih je prema podacima Fine bilo 31. listopada.
- Privatni dug građana prešao je ukupni dug privrede još 2014. Tad je i broj blokiranuih dosegnuo 300.000 i više se nije spustio. Istodobno imamo samo 1,300.000 zaposlenih, od kojih čak 550.000 radi u javnim službama - kaže Miriam Kervatin, čelnica udruge Blokirani, koja dodaje kako se blokirani često osjećaju kao u Kafkinu “Procesu” jer nakon mnogo godina ne uspijevaju izaći iz noćne more zvane blokada.
- Ovršni, odnosno pljenidbeni, pravni sustav je defektan, protivan načelu pravne sigurnosti, a dug je sve veći. Sve je više klasičnoga kamatarenja i lihvarenja, pa čitamo naslove kao što su ‘Bili dužni 6 milijardi kuna duga. Isplatili 32 milijarde. Dužni još 43 milijardi, a dug stalno raste. Plaćaju se samo kamate!’ - kaže naša sugovornica. Upućuje kako postoje slučajevi da, primjerice, ovrhovoditelj tvrdi da ste mu dužni 10.000 kuna. Načelno je to njegovo pravo. Vi znate da niste. Ovrha već tad košta 15.000 kn. Kamata počinje rasti. Ovrhovoditelj traži da se zabilježi na vaš stan i da se proda na dražbi. Vi se žalite. Općinski sud prihvati žalbu, ali vama se ovrhovoditelj već zapisuje na hipoteku i postupak prodaje na dražbi počinje. A žalba nije riješena! Proda se imovina i nakon 10 godina dobijete presudu da ste bili u pravu – takvi su kod nas slučajevi mogući i imamo ih – kaže Kervatin.
Legalna prodaja dugova
O problemu blokiranih ministar financija Zdravko Mamić nije imao ništa reći nego nas je na naš upit uputio na Finu i Hrvatsku narodnu banku. Bivši ministar financija Boris Lalovac upozorava da se uz blokirane valja novi problem preprodaje dugova utjerivačima. Procjenjuje da su banke prodale oko 30 posto loših kredita.
- A jednom kad prodaju dug tvrtkama sa sjedištem u Norveškoj i Finskoj, to više nitko ne može kontrolirati. Sljedećih pet godina ovo će biti glavni problem - kaže Lalovac. Prema podacima HNB-a, banke su u prvih devet mjeseci ove godine prodale 1,2 milijarde loših kredita utjerivačima dugova, i to za samo 296 milijuna kuna. Oni nastavljaju utjerivanje punih iznosa duga.