Dvanaest potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature za predsjednika države, u ponoć je, naime, istekao rok do kojega su one morale prispjeti u DIP.
Povjerenstvo sada ima rok od 48 sati da ih prihvati i objavi listu kandidata za predsjednika države, to mora učiniti najkasnije do četvrtka u ponoć, no može to učiniti i ranije.
Kada DIP objavi tu listu i službeno će početi izborna promidžba koja će biti relativno kratka, završit će u ponoć, 20. prosinca.
Kandidature su podnijeli aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlementarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.
Midžić kandidaturu podnio i prije pet godina
Isto su učinili redatelj Dario Juričan odnosno Milan Bandić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, saborski zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić te nezavisni kandidat Slobodan Midžić koji je kandidaturu podnio i prije pet godina, ali nije postao kandidat za predsjednika. Ovoga puta donio ju je samo uz svoj potpis.
Koliko će potencijalnih kandidata uistinu 'ući u igru' za Pantovčak, znat će se kad DIP pregleda kandidature i objavi listu kandidata za predsjednika.
Od kandidature je odustao nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, od potrebnih 10 tisuća potpisa prikupio ih je nešto iznad osam tisuća.
Iako su najavljivali da će i oni ući u utrku za Pantovčak, u konačnici to nisu učinili bivši potpredsjednik Račanove Vlade Ante Simonić, saborski zastupnik, bivši 'mostovac' Tomislav Panenić i bivši model Ava Karabatić.
Grabar-Kitarović ima potpisa gotovo kao svi zajedno
Aktualna predsjednica u izbornu promidžbu ulazi s najvećim brojem potpisa potpore, gotovo 232 tisuće. Iako je to 100 tisuća manje nego prije pet godina, Grabar Kitarović prikupila je tek 30-ak tisuća potpisa manje nego svi drugi kandidati zajedno. Pritom treba napomenuti i kako ih je Milanović prikupljao samo dva od mogućih 12 dana.
Najmanje potpisa, oko 11 tisuća, prikupila je Dalija Orešković koja ja posljednja, kratko prije ponoći, predala DIP-u kandidaturu.
Šesti predsjednički izbori održat će se u nedjelju, 22. prosinca.
Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić Križanić potvrdila je kako od 12 kandidatura za predsjednika države koje je Povjerenstvo zaprimilo, jedna nije sa potrebnih 10 tisuća potpisa.
- Jedna nije s potpisima, ali je zaprimljena, jer je predan prijedlog na obrascu - rekla je Fabijančić-Križanić iza ponoći, kada je istekao rok za podnošenje kandidatura.
POGLEDAJTE VIDEO:
Službena izborna promidžba, potvrdila je, počet će u četvrtak.
DIP planira održati sjednicu u četvrtak, najvjerojatnije u 12 sati, tada će utvrditi listu kandidata za predsjednika i objaviti je na svom webu, dakle već u ranim poslijepodnevnim satima, a time onda počinje i izborna promidžba, navela je.
Podsjetila je da svaki kandidat na promidžbu smije potrošiti do osam milijuna kuna, da će službena promidžba trajati do 20. prosinca u ponoć.
Kandidatima je poručila da će morati prikazati sve donacije, sva vlastita sredstva, troškove, cijene i popuste medijskog oglašavanja.
Prva financijska izvješća kandidati moraju podnijeti sedam dana prije izbora, podsjetila je Fabijančić-Križanić.
Tri potencijalne kandidatkinje
DIP-u su kandidature podnijele tri potencijalne kandidatkinje – aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja ju je potkrijepila sa gotovo 232 tisuće potpisa, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović i predsjednica Starta Dalija Orešković te devet kandidata.
To su bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlementarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić, redatelj Dario Juričan odnosno Milan Bandić, saborski zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić te nezavisni kandidat Slobodan Midžić koji ju je donio samo uz svoj potpis.
Orešković u zadnji tren predala kandidaturu
U posljednjim trenucima prije isteka roka za predaju kandidature za predsjednika države Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u utorak je potpise potpore oko 12 tisuća građana predala nezavisna kandidatkinja Dalija Orešković.
Orešković je prvo kasnila na predaju kandidature koja je bila zakazana za 23 sata a zatim je problem nastao jer joj je nedostajao jedan od potrebnih dokumenata zbog čega je izlazila i ponovno ulazila u prostorije DIP-a a potom morala ispunjavati dodatni formular.
- Ostavili smo srce na terenu i dali zadnji atom snage. Imala sam pomalo gerilski način prikupljanja potpisa - kazala je Orešković nakon predaje potpisa priznavši kako je bila zabrinuta hoće li svi potpisi stići na vrijeme. Zahvalila je svima koji su na terenu skupljali potpise ali i uputila kritike na način na koji su pojedini kandidati skupljali potpise.
- Pojedini kandidati prikupili su i 200 tisuća potpisa pa se pitam čemu to ako je za pravovaljanu kandidaturu dovoljno 10 tisuća. Jesu li brojni ljudi koji su stavljali potpise za pojedine kandidate to činili jer se boje gubitka radnih mjesta? - upitala je.
Orešković je istaknula kako je njezin motiv ulaska u predsjedničku utrku bio progovoriti o "zarobljenoj državi i kako ju osloboditi i vratiti u ruke građanima, kako uspostaviti dobar pravni okvir, kako napraviti učinkovito pravosuđe, kako onemogućiti političku korupciju i kako stvoriti dobre temelje za razvoj države".
Kao jednu od ključnih točaka svog programa izdvojila je novi nacrt strategije suzbijanja korupcije. No , dodala je, progovarat će i o potrebi smanjenja broja županija, gradova i općina te izmjene izbornog zakonodavstva.
- Ovo je bitka za promjenu ovog društva i države - istaknula je Orešković.
- Ako vidimo u što se pretvorio Hrvatski sabor sa 'žetončićima' Milana Bandića, u što se pretvorila i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja gradonačelniku koji ima niz afera i optužbi daje političko zaleđe u jeku kaznenih postupaka onda vidimo da je korupcija postala vezivno tkivo društva i ušla u sam vrh političke moći - ustvrdila je.