Od idućeg ponedjeljka, 11. studenog, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo počinju s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske, priopćilo je Ministarstvo zdravstva. Model organizacije pregleda predstavit će istog tog dana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

„Program preventivnih zdravstvenih pregleda jedna je od ključnih poluga reforme hrvatskog zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi u cijeloj zemlji trebali bi pridonijeti značajnom poboljšanju zdravstvenog stanja naših građana, produljenju životnog vijeka građana, poboljšanju kvalitete života i većom razinom zdravstvene pismenosti”, poručuje ministar zdravstva Vili Beroš, dodajući kako je ovaj program preventivnih zdravstvenih pregleda utemeljen na rezultatima provedenog pilot.- projekta, kao i  stručnim te znanstveno dokazanim spoznajama o pravodobnoj kontroli zdravstvenog stanja svakog od nas.

Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno bez dodatnog financijskog sudjelovanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika.

Pilot-projekt, proveden lani u pet hrvatskih županija, pokazao je da više od dvije trećine odazvanih građana imaju zdravstvene probleme - od povišenog krvnog tlaka, povećanih razina kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine, sve do štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje.

Rano otkrivanje bolesti otvara mogućnost uspješnijem liječenju, produljenju životnog vijeka i podizanju kvalitete života, poručuje Ministarstvo zdravstva. Dodaju kako je najmanje jedna trećina osoba spremna mijenjati svoje životne navike i ponašanja koja štete njihovu zdravlju. Preventivno djelovanje značajno bi, procjenjuje se čak za 40 posto, smanjilo broj oboljelih. S druge strane, preventivnim pregledima i odgovornijem odnosu prema vlastitom zdravlju znatno bi se smanjio sadašnji pritisak na zdravstveni sustav i oslobađali bi se svi potencijali za još učinkovitije pružanje zdravstvene skrbi pacijentima. Svaki uloženi euro u preventivne preglede se 14 puta vraća u zdravstveni proračun, napominju. 

Kako smo pisali u rujnu, na sistematske preglede kod obiteljskih liječnika bit će pozivani svi stariji od 40 godina, ako zadnje dvije godine nisu bili na prvom, ili kontrolnom pregledu kod svog liječnika. Pozivat će se i druge pacijente koji više od dvije godine nisu bili na pregledu, starije od 18, a pušači su, pretili, ili u nekom drugom riziku. Pilot-projekt se provodio lani u pet županija, tri mjeseca, i na njega se odazvalo tek deset posto pozvanih pacijenata, pri čemu ih je 70 posto moralo na daljnje preglede.

Hoće li se na bilo koji način neodazivanje na sistematski sankcionirati, u Ministarstvu nam nisu otkrili. Zna se otprije da će se sve obavljati u jednome danu, i da će pacijent za to dobiti opravdani slobodan dan na poslu. Više će se znati nakon predstavljanja modela 11. studenog. 

Sistematski će uključivati mjerenje visine i težine, indeksa tjelesne mase, opsega struka, bokova, tlaka, pregled srca i pluća, trbuha i ekstremiteta. Radit će se i kompletna krvna slika, mjeriti glukoza u krvi, i ako je ona povišena, dodatno raditi test za kontroliranje i dijagnosticiranje dijabetesa oba tipa. Obavezan će biti i lipidogram - kardiološka dijagnostika, a za muškarce 55-75 godina i tumorski marker za otkrivanje, i praćenje rezultata liječenja raka prostate. Tko ima povišen tlak i/ili poremećaj pulsa radit će i EKG - snimak električne aktivnosti srca. Žene od 25 do 64 godine koje nisu napravile PAPA test u zadnjih godinu dana bit će pozvane da to učine kod ginekologa.

Također, žene u dobi 50-69 bit će upućene na mamografiju ako se nisu odazvale u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, dok će svi u dobi 50-74 godine biti upućeni na hemokult test ako se nisu odazvali pozivu na rano otkrivanje raka raka debelog crijeva. Ljudi u dobi 50-75 godina bit će upućeni na LDCT test ako se nisu javili na poziv za rano otkrivanje raka pluća. 

- Osim navedenih obaveznih pretraga, predviđene su i ostale, ciljane, kod osoba s povećanim rizikom od razvoja pojedinih bolesti. Primjerice, probir na spolno prenosive bolesti za osobe visokog rizika od zaraze gonorejom, klamidijom, sifilisom, HIV-om te hepatitisom B i C, naveli su u rujnu iz Ministarstva za 24sata. Nadalje, previđena je i jednokratna pretraga ukupnog, i LDL-kolesterola radi probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju. Što se tiče osoba koje imaju rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti poput hipertoničara, dijabetičara, pretilih te osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, uključena je pretraga za serumski kreatinin – eGFR te omjer albumina i kreatinina u urinu.

Dodatno, predviđena je denzitometrija za osobe u dobi od 64 godine pa nadalje te one koji spadaju u rizičnu skupinu poput frakture kuka u roditelja, frakture kralješka ili osteopenije, pušenja, povećanog pijenja alkohola, niske tjelesne mase, rane menopauze, reumatoznog artritisa te u dobnoj skupini od 45 i više godina s prolongiranom upotrebom glukokortikoida, inhibitora aromataze ili antiandrogena.

- Kad se sagledaju dodatni rizični čimbenici kod muškaraca u dobi od 65 do 80 godina koji ulaze u probir na aneurizmu abdominalne aorte, uključen je i pregled ultrazvuk abdomena. Pored svih ovih navedenih pregleda i pretraga, liječnik može poslati pacijenta i na
drugu dijagnostiku, u skladu s njegovom procjenom, navelo je ranije Ministarstvo za 24sata.

U pilot-projektu prošle godine ustanovili su da 70 posto pregledanih građana ima faktore rizika za razvoj određenih bolesti. Na daljnje nacionalne preventivne programe upućeno je 14 posto pacijenata, dok ih je 69 posto trebalo kardiološke i očne preglede te dijagnostiku raznih bolesti uha, nosa i grla. Pilot-projekt je lani pokazao da u pet županija koje su ga provodile 25.325 građana nije bilo kod svog liječnika zadnje dvije godine.