Ministarstvo financija i banke postigle su dogovor oko izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i načina na koji će se smanjivati kamata na stambene kredite u 'švicarcima'. 

Dogovor znači da će dužnici kojima je tečaj porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kad su podigli kredit ubuduće plaćati kamatu od 3,23 posto. Taj će dogovor Vlada ugraditi u još jedan amandman što će ga sa sjednice u četvrtak poslati u Sabor, a Hrvatska udruga banka u svom je pismu Ministarstvu financija potvrdila da su nestali svi razlozi za eventualne tužbe, piše Novi list. 

Vlada u četvrtak usvaja amandman

Amandman što će ga Vlada usvojiti u četvrtak propisuje da se u slučajevima aprecijacije strane valute za 20 posto ili više, dužnicima ponovno određuje kamata i to tako što će za 30 posto biti manja od prosječne kamate uz koju su stambeni krediti odobravani u hrvatskim bankama. HNB je već izračunao da je ta prosječna ugovorena kamata bila 4,62 pa će konačna kamata koju će plaćati svi građani koji su podigli kredite u švicarcima biti 3,23 posto. 

Kad se 'švicarac' spusti, dužnici će moći konvertirati kredite

Naravno, pod uvjetom da je švicarski franak porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kada su podigli kredit. 

Nova kamatna stopa je nepromjenjiva dok god je »švicarac« za 20 posto veći nego što je bio kad je dužnik podigao kredit, no kad se to promijeni, odnosno kad franak 30 dana bude ispod te granice dužnik će imati šest mjeseci da se odluči želi li konvertirati svoje kredit u kune ili eure. 

Rata manje za više stotina kuna - mjesečno

Kad se sve ovo stavi 'na papir', od 1. siječnja, kad Zakon stupi na snagu, rate u 'švicarcima' građanima će pasti za od 10 pa sve do 20 posto.  To će ovisiti o godinama otplate kredita, visini kredita te kamatnim stopama kad se kredit podizao.

U svakom slučaju riječ je o nižim ratama od više stotina kuna na mjesečnoj razini.