Jučer je počela stručna rasprava o reformi obrazovanja i nacionalnim kurikularnim dokumentima.

Cilj rasprave je skupiti kritičke primjedbe i prijedloge. U raspravi mogu sudjelovati učitelji, nastavnici, odgojitelji, stručni suradnici, ravnatelji i učenici. Svoje prijedlog i primjedbe mogu predati online na stranicama Cjelovite kurikularne reforme – www.kurikulum.hr.

Drugi način su javna predstavljanja reformi visokoškolskoj i znanstvenoj zajednici, strukovnim udruženjima, sindikatima, komorama i nacionalnim vijećima te školama gdje svi mogu sudjelovati. Učiteljice s kojima smo razgovarali tvrde da se i kod ove reforme premalo pitalo struku.

- Devetogodišnje školovanje i polazak djece sa šest godina u prvi razred ništa značajno neće promijeniti. Mijenja se samo forma. Sa sedam godina uče pisati, a to je sadašnji uzrast prvog razreda. Kako misle da djeca ne uče mala tiskana slova, a da čitaju tim slovima napisane tekstove. Mi sve ovo što se sad predlaže radimo, jedina novina je 1.i 2. razred bez ocjena i polazak prije u školu. Prije nego što se krenulo u reforme trebalo je otići u škole te vidjeti što se i kako radi da bi se uopće krenulo u nekakve promjene - kaže Dragica Čubić, učiteljica iz područne OŠ “Ivana Gorana Kovačića” u Cisti Provo koja već 30 godina radi u struci.

Njezina kolegica Vanesa Balić Mucić, koja već 14 godina radi po zamjenama u raznim osnovnim školama, ima slično mišljenja i naglašava da se “na papiru svašta može planirati jer teorija je jedno, a praksa nešto drugo”.

- Sve što bismo trebali raditi u pripremnom prvom razredu sa šestogodišnjacima već sad rade odgojitelji na predškolskom uzrastu u vrtiću. I onda dolazi drugi razred, a to je današnji prvi te se počinje s učenjem slova i svega onoga što je i sad aktualno. Ni sad nema u prvom razredu za sedmogodišnjake do kraja prvog polugodišta brojčanih ocjena. I što je tu novo, a da to već ne radimo? Neka nam se objasni. Imamo mi i zadane ciljeve, i postignuća, i ishode - kaže Balić Mucić. Dodaja kako nastavnici već opisno ocjenjuju učenike i da opisne ocjene nisu ništa novo.

- Ukidanje brojčanih ocjena, unatoč svim nedostacima, izazvalo bi pravi cirkus. Vjerujte da je to još jedina motivacija djeci da uče. Nismo sigurne da bi ih ukidanje brojčane ocjene motiviralo za dodatni rad - kaže učiteljica Mucić.
Prema njezinim riječima, nastavnici već sad uče djecu kako učiti, predaju im nastavne sadržaje na inovativan način, povezuju predmete, održavaju terensku nastavu...

Dragica Čubić dodaje kako je ova reforma podsjeća na onu iz 80-ih godina prošlog stoljeća kad je također uvedeno opisno ocjenjivanje.

- Ne može se krenuti u temeljite promjene bez prethodne duge i dobro pripremljene reforme nastavnih sadržaja. Nitko ne vidi naš rad i trud, a nama je dosta više pokušaja da se nešto mijenja samo da bi se mijenjalo. Zađite u svaku našu školu i vidjete ćete kurikularnu reformu - poručuje učiteljica Čubić.

Nastavnica informatike Nives Bešić pak ističe kako nedostaje povezanosti sadržaja različitih predmeta.

- To se neće poboljšati ovakvim prijedlozima. Na prvi pogled ispada da sve znaju, a kad se malo zagrebe, nailaziš na rupe u znanju. Ono što im ne piše u udžbeniku malo tko od njih će učiti, a kamoli primijeniti - mišljenja je Bešić.

Dodaje kako bi informatiku trebalo uvesti kao obvezan predmet već od petog razreda.

- Današnje generacije su informatički educirane, djeca žive u virtualnom svijetu. Informatika koju sad imaju u školi neće im puno pomoći - poručuje nastavnica informatike iz Ciste Provo.