Skandal koji potresa zagrebačku Akademiju dramskih umjetnosti (ADU) samo je bolan primjer zašto mladi iz Hrvatske sve radije odlaze na studij u inozemstvo. Bezobrazluk, arogancija, pa čak i kriminalne radnje profesora i dekana (vidi slučaj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta), a posebno nevoljkost dijela sveučilišnih profesora i predavača da bilo što mijenjaju u nastavničkoj praksi studenti sve otvorenije ne žele trpjeti. Školovanje je u današnjem svijetu ozbiljan biznis, koliko god bi bilo poštenije da je društveno osviještena aktivnost jednako dostupna svima. Posebno visoko obrazovanje. A ono za što treba dati ozbiljan novac treba ponuditi mnogo više od onoga što nude brojna visoka učilišta u Hrvatskoj. Uspavanost, briga tek za svoju poziciju, bez kreativnosti u osmišljavanju i redefiniranju studijskih programa te političke odluke u kreiranju studija itekako će se pokazati na sve manjem broju onih koji ta učilišta žele upisati.