Na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola završene su aktivnosti na obnovi rukavaca Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“, čime će se umanjiti mogućnost plavljenja rijeke i očuvati bioraznolikost flore i faune uz rijeku. Otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke obnavljaju se ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih (s neznatnim utjecajem čovjeka) europskih rijeka.

Povećat će se sigurnost nasipa za obranu od poplava

„Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Nakon obnove, koja je počela krajem rujna 2023. godine, lijevoobalni rukavac kod Donje Dubrave bit će  dug 1,56 kilometara, a desnoobalni 1,88 kilometara”, objasnio je Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda.

Oba rukavca, koji su prije radova obnove bili zarasli i zamuljeni, otvaranjem i puštanjem novog dotoka iz glavnog korita rijeke, osobito kod poplavnih voda, rasteretit će pritisak na postojeće vodne građevine nizvodno, koje štite nasipe i obližnja naselja.

Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se, posebno obnovom lijevoobalnog rukavca u Donjoj Dubravi, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava.

Osim toga, na lijevoobalnoj inundaciji, području oko prirodnoga korita vodotoka u koje se razlijevaju njegove poplavne vode u općini Gola, preciznije u blizini naselja Novačka, završeni su radovi na otvaranju prvih stotinjak metara postojećeg neprotočnog rukavca dugog oko 1,3 kilometar.

“Staništa na Dravi uključuju i neka koja su među najugroženijima u Europi, na primjer poplavne šume, vlažni travnjaci, šljunčani sprudovi i pješčane obale, rukavci, strme obale, mrtvice, stajaći rukavci, napuštena korita i meandri“, objasnila je Željka Kolar, ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.

Obnova rukavaca značajno će doprinijeti povećanju bioraznolikosti, intenzivirat će se nova riječna staništa na obalama, a unutar samih rukavaca nastat će nova staništa za mriješćenje, hranjenje i odmor riba i vodozemaca.

Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj. Od 70 zabilježenih vrsta, pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva. Od 70 zabilježenih vrsta, čak 38 ih je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske.

Pozitivno će utjecati i na ptice koje se razmnožavaju na šljunčanim i pjeskovitim sprudovima i strmim obalama, poput  bregunice i vodomara. 

Nakon nedavno otvorenog novog rukavca kod Gabajeve Grede i upravo završenih radova na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola, do kraja ožujka bit će obavljeni pripremni radovi za rukavac kod mosta Botovo, nakon čega slijedi pauza do rujna kako bi se spriječilo ometanje riječnih ptica.

Drava kao "Hrvatska Amazona"

Jedan od sudionika na projektu je i koprivnički biolog Goran Šafarek, koji je godinama upozoravao na neprihvatljivo gospodarenje rijekama i protivio se gradnji nasipa i tzv. ravnanju rijeka. Tvrdio je kako je omogućavanje izlijevanja rijeka u svoje prirodne rukavce, od kojih je većina s vremenom postala zatrpana muljem i raslinjem, jedini ispravan način gospodarenja Dravom. 

Šafarek, koji je neko vrijeme boravio u Amazoni, skovao je za Dravu naziv "Hrvatska Amazona" jer u velikom mjeri obiluje staništima brojnih životinja pa je jedna od rijetkih preostalih europskih rijeka koja se može dičiti svojom biološkom raznolikošću.