Ministarstvo graditeljstva i državne imovine pustilo je u javno savjetovanje prvi program mjera za obnovu Zagreba i dvije županije. Ključan je to dokument nakon donošenja Zakon o obnovi jer on znatno detaljnije definira i potrebnu dokumentaciju, određuje kriteriji po kojima će određivati prioriteti obnove, načini isplate pomoći, rokovi za podnošenje pomoći, način izbora projektanata, izvođača, ali i maksimalne dozvoljene cijene obnove.

Ali i uz taj dokument se ne zna koji će prvi dio grada u obnovu, koliko će se obnavljati u prvom valu, koliko je novca uopće na raspolaganju i kada će obnova prve zgrade početi. Po dokumentaciji koju je potrebno podnijeti da bi uopće bila odobrena obnove, rušenje ili zamjenska gradnja kuće, jasno je da ove godine obnova neće početi. Jer nakon toga treba izabrati i izvođače i ostale sudionike u gradnji. Svaki projekt koji podnesu građani treba proći i financijsko tehničku kontrolu, a ljudi koji će to raditi tek trebaju biti izabrani.  
Ministarstvo pak ima osigurano oko 100 milijuna kuna za hitne popravke koje bi trebali osigurati koliko toliko normalan život i služe za popravak stubišta, krovišta, liftova i sl. Osam mjeseci nakon potresa, tako je napravljen drugi, administrativni korak prema obnovi. Program mjera trebao bi nakon savjetovanja biti usvojen početkom studenog, a do tad bi trebale biti donesena odluka i o Fondu za obnovu preko kojeg će u budućnosti ići svi zahtjevi i obnova objekata oštećenih u Zagrebu, Krapinsko zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji.

Podsjetimo, u Zagrebu je dosad pregledano i utvrđeno da je neuporabljivo 1272 zgrade (crveno), privremeno neuporabljivo 4814 zgrada(žuto) i skoro 18.000 ih ima manja oštećenja, ali su uporabljive (zeleno). U KZŽ je potpuno uništeno 28 zgrada, mahom kuća, 53 je privremeno neuporabljivo, dok je u Zagrebačkoj županiji u crvenom tek 11 zgrada, a 29 je dobilo žutu naljepnicu. Podsjetimo, pravo na pomoć za konstrukcijsku obnovu od 80 posto njenog troška imaju stambene zgrade, onima kojima su kuće uništene imaju pravo na zamjenske, a zgrade koje su kulturno dobro se cjelovito obnavljaju. Zagreb bi trebao obnoviti one kojima je vlasnik. Tu su i sufinanciranja ako netko želi sam obnavljati i na višu razinu protupotresne zaštite.

Iako se očekivalo da bi u ovom programu mjera mogle biti i točnije lokacije onih zgrada koje će se prve obnavljati, u Ministarstvu su nam pojasnili da će to biti određeno tek nakon što dobiju prijave vlasnika s elaboratima oštećenja.
- Lokacija zgrada oštećenih u potresu nema jasnu granicu koju možemo znati prije nego se zgrade prijave i prije nego im se potvrdi da su doista stradale u potresu. Nakon prijava se određuje obnova temeljem prioriteta, lokacije, oštećenja i dostupnih kapaciteta građevinske operative – pojašnjava nam sugovornik.

Tu je možda i najveća zamjerka. U ovih osam mjeseci još nema točnog popisa zgrada sa točnijim stupnjem oštećenja od brzog pregleda koji je išao odmah nakon potresa. Oni koji su to odradili i sami platili, u prednosti su naspram onih koji su čekali. Takvi elaborati napravljeni ni za javne zgrade. 

No, po parametrima koje propisuje program, jasno je da prioritet u obnovi imaju zgrade javne namjene. I to one u središtu Zagreba koje su jače oštećene. Jer najviši stupanj prioriteta imaju bolnički centri, interventne službe, objekti važni za opskrbu. Drugi stupanj su javni objekti poput škola, vrtića, poliklinika, kazališta, crkvi, a tek treći stupanj su kuće, višestambeni i poslovni objekti. Prioriteti lokacija su središte metropole, pa zatim objekti uz manje važne prometnice i na kraju svi ostali. 
Dokumentacija koja se mora podnijeti uz zahtjev za  obnovu  zaista obimna i detaljno propisana ovim programom koji se može naći na stranici e-savjetovanja.hr. 

Ministarstvo je propisalo i maksimalne cijene koje će proračun plaćati za obnovu. Izražene su po četvornom metru i bez PDV-a. One ovise o stupnja oštećenja, i četiri stupnja razine obnove konstrukcije. Tu je i maksimalna cijena po četvornom metru cjelovite obnove javnih građevina, posebno bolnica, a posebno za gradnju obiteljskih kuća. 
Detaljan pregled donosimo u tablici, mi smo uzeli za primjer višestambenu zgradu od 900 četvornih metara koja je dobila crvenu naljepnicu i u kojoj država sufinancira pojačanje konstrukcije(razina 3). Maksimalni prihvatljivi  trošak je tri milijuna kuna, odnosno 3,7 milijuna kuna s PDV-om. Od toga država i Zagreb ili županija osiguravaju 80 posto. Mogu osigurati i 100 posto iznosa po ranije propisanim socijalnim kriterijima.  Država ne financira cjelovitu i višu obnovu, ali izabrani izvođač može to odraditi ako će razliku pokriti vlasnici.  

TABLICA: Informacija o načinu izračuna procijenjene vrijednosti nabave (u kunama, bez PDV-a)

Izvođači radova, nadzornici, projektanti i kontrolori  će tek biti birani i to javnom nabavom. Ali država je propisala i rokove u kojima se svaki vlasnik može prijaviti. Vidljivo je i iz njih da će obnova trajati godinama jer se za cjelovitu obnove zgrade može prijaviti do kraja 2030. godine. Ipak, rokovi su znatno kraći za ve ostalo. Do kraja lipnja se moraju prijaviti svi koji žele privremenu pomoć ili da im se plati uklanjanje oštećene kuće. Do kraja sljedeće godine idu prijave za zamjensku obiteljsku kuću. Do kraja 2025. se može prijaviti za konstrukcijsku obnovu. 

Država se također obvezala na transparentni prikaz svih troškova javnosti, a svaka obnovljena zgrada će dobiti seizmički certifikat.