Hrvatski učenici našli su se u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj pismenosti i dalje ispod prosjeka zemalja OECD-a, ali su se približili tome prosjeku, pokazali su rezultati testiranja odrađenog 2022. godine među učenicima 81 zemlje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se prema tome testiranju našla na 36. mjestu s 455 bodova. Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i matematičkom, zauzimaju Singapur, Kina - Hong-Kong, Macao, dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija. Što se tiče zemalja regije, prosjeku OECD-a je Slovenija, dok su Srbija, Crna Gora i Kosovo ispod Hrvatske. Nacionalni rezultati pokazali su kako je svaki treći učenik ovaj test riješio ispod razine postignuća, no tako je bilo i u prethodnim ciklusima.
Hrvatski učenici najbolje su rezultate pokazali u čitalačkoj pismenosti, te se Hrvatska nalazi na 26. mjestu od 81 zemlje. Pritom, testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23% učenika, dok je prosjek OECD-a 26% učenika ispod razine. Ispod prosjeka u čitalačkoj pismenosti našle su se i Slovenija i Srbija, kao i Nizozemska, dok je uz Singapur najbolja Irska.
I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska se na 25. mjestu, od europskih zemalja najbolja je Estonija pa Češka, a lošije su Srbija, Mađarska, Njemačka, Švedska, Norveška.
- Ovo testiranje pokazalo je da smo postigli ciljeve naše obrazovne strategije, a to je da dosegnemo prosjek zemalja OECD-a u ključnim vještinama - kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi istraživanje za Hrvatsku.
Treba napomenuti kako je prosjek OECD-a koji se uzima kao referentan pao u odnosu na protekle cikluse, dok su hrvatski učenici ostali u postotcima koje postižu i inače. Također, radi se o generaciji koja je kraj osnovne škole odradila u online nastavi i izolaciji zbog epidemije korone. Ovi rezultati pokazuju da se hrvatski obrazovni sustav jako dobro nosio s kovid krizom, ali i da je došlo do pozitivnih pomaka u podučavanju i radu s djecom, istaknuo je Filipović.
PISA istraživanje obuhvaća učenike u dobi od 15 godina. u Hrvatskoj je sudjelovalo 6135 učenika generacije 2006., iz 178 srednjih škola, te dvije osnovne. Učenici gimanzija imali su najbolje rezultate, te najmanji postotak ispod razine postignuća. Najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70% bilo ispod razine postignuća.