Obnova Zagreba nakon potresa pretvorila se u veliki debakl. Službeni podaci kažu da je 12.775 zahtjeva, a ministarstvo je do sada donijelo 613 odluka. No u končanici su srušene samo tri kuće. Vlada nakon manje od godinu dana otkad je donijela Zakon o obnovi kreće u njegove izmjene jer i ona uviđa da se obnova nije maknula s mrtve točke. Jedan od glavnih razloga su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, no građani koji imaju riješene sve papire suočavaju se s istim problemima kao da ni nemaju. S jedne strane vladajući sipaju brojeve o učinkovitosti, što sve rade, koliko novca ulažu, no u realnosti građani kojima su kuće uništene i koji već drugu godinu žive gdje stignu i kod onoga tko ih primi od obitelji, svjedoče što zapravo prolaze.
POGLEDAJTE VIDEO
- Ništa nismo počeli obnavljati jer jednostavno nemamo novca. Sve stoji još od prvog potresa, a kuća se dodatno oštetila u naknadnim potresima koje smo svi osjetili - kaže nam Vesna Ritoša, stanovnica Markuševca, čija je kuća u potpunosti stradala u potresu.Mi stalno idemo u ministarstvo, pa u Fond za obnovu jer taman predate dokumente pa kažu fali još nešto. I tako u nedogled, priča nam Vesna u dahu pokušavajući dočarati agoniju koju prolaze.
- Zamislite, imamo riješeno vlasništvo jedan kroz jedan i sve legalizirano, a opet njima ništa nije jasno. Srećom, sin nam studira, pa se razumije u tehnologiju i može nam pomoći u ispunjavanju te silne dokumentacije i isprintati što treba, a stvarno ne znam kako drugi, stariji ljudi, koji nemaju nikoga. Oni ne mogu sami ništa. To je strašno – dodaje Vesna.
Malo je reći da su ona i suprug, kojima nedostaje pet godina do mirovine, očajni zbog neefikasnosti sustava.
'Kažemo da urede dio, odgovore: Sve ili ništa'
- Zamislite, rekli su nam da je šteta oko 900.000 kuna, no da bi obnavljali, mi bismo trebali sudjelovati s malo više od 300.000 kuna. Mi taj novac nemamo. Prije potresa bili smo uredili kuću i više nemamo nikakvih mogućnosti – dodaje Vesna, koja sa suprugom trenutno živi kod sina u Folnegovićevu naselju, no povremeno prespavaju u podrumu ili garaži razrušene kuće.
- Kuća nam je na dva kata. Ima suterenski i podrumski dio pa smo pitali je li moguće da samo jedan dio preurede kad mi nemamo novca za ono što traže. Oni ne žele ni čuti. Ili sve ili ništa. Ja to ne mogu razumjeti. Zadnje smo onda tražili da ruše kuću, ali opet traže neke papire. To dragi Bog više ne može pohvatati. Nije mi jasno kako preko OIB-a nemaju sve. Ne vidimo kraja ovoj agoniji – kaže nam Vesna.
Država, navodno, planira u idućim mjesecima krenuti u proces organizirane obnove, bez obzira na to jesu li riješeni imovinsko-pravni poslovi, je li detektirano tko je od vlasnika objekta imao prebivalište na sam dan potresa u oštećenoj zgradi i je li nekretnina legalizirana ili nije. Građani čiji su domovi oštećeni vrlo su skeptični i na same najave.
Šteta veća od 86 milijardi kuna
- Tek kad vidimo obnovljenu kući, onda ćemo im vjerovati – zaključila je Vesna.
Na obnovu čeka 19.000 zgrada, a pred vratima je druga jesen u koju će tisuće Zagrepčana ući bez svoga krova nad glavom. Ministarstvo gospodarstva je 8. kolovoza na svojim stranicama objavilo 15.000 znakova uputa i pojašnjenja što sve treba za obnovu zgrada, koliko je novca osigurano, odgovore na najčešća pitanja... Rezultat toga su tri srušene kuće u cijelom gradu. Zagreb iz potresa nije izašao bez žrtava. Život je, nažalost, izgubila djevojčica Anamarija Carević. Materijalna šteta, koja je neusporediva s jednim životom, premašuje 86 milijardi kuna. Vlada je osigurala značajan novac za obnovu, no do njega je zasad nemoguće doći.