To je to što me zanima!

Obilježena 14. seljačka buna: Prizori napada na Tahyjev grad

Ove se godine obilježava 449 godina od početka Seljačke bune, a predstava Napad na Tahijev grad, koju je organizirala Družba vitezova Zlatnog kaleža, prikazala je događaje koji su se desili na početku bune...
Vidi originalni članak

U sklopu 14. Seljačke bune, jedne od najpopularnijih povijesnih manifestacija u Hrvatskoj, u nedjelju je kod dvorca Stubički Golubovec uprizoren Napad na Tahyjev grad, a drugu godinu zaredom je, zbog epidemioloških mjera, ta manifestacija održana bez publike.

Seljačka buna izbila je 1573. godine na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahyja. Pobuna protiv nepodnošljivih uvjeta života zavisnih seljaka obuhvatila je Hrvatsko zagorje i dio Slovenije, a utjecala je na niz seljačkih buna na našim prostorima tijekom nekoliko idućih stoljeća.

Ove se godine obilježava 449 godina od početka Seljačke bune, a predstava Napad na Tahijev grad, koju je organizirala Družba vitezova Zlatnog kaleža, prikazala je događaje koji su se desili na početku bune, kada je kmetska vojska pobjeđivala i osvajala okolna područja Susedgrada, Brdovca i Cesargrada pa tako i područje Donje Stubice.

Župan Kolar: Važno je nastaviti tradiciju

Kao i prošle godine, predstava je uprizorena bez publike, a župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je da je važno nastaviti tradiciju i održati manifestaciju barem na ovakav simboličan način.

„Čitavo vrijeme razmišljamo o tome da sljedeće godine imamo 450 godina od Bune, 50. godišnjicu muzeja i 15. godišnjicu same bitke i nadamo se da će nam korona omogućiti da to obilježimo na najbolji mogući način, s pravim spektaklom ovdje u Donjoj Stubici”, rekao je Kolar.

Naglasio je da je Matija Gubec kao pozitivan lik prihvatljiv ne samo na području Hrvatske, nego i čitave bivše države.

„Mi smo gledali da nijedna povijesna ličnost nije toliko puta spomenuta kao ime i prezime škole ili neke kulturne ili druge ustanove i pozvat ćemo sve one koji nose ime Matije Gupca da zajedno obilježimo 450 godina Seljačke bune”, kazao je Kolar.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • crazy mind 13.02.2022.

    mnoge stvari o seljackoj buni su "cista" legenda. prvi pisani tragovi o njoj javljaju se tek 100-tinjak godina nakon bune (autor madzar). Gubec je bio tek jedan od voda bune. mjesto (i nacin) njegovog pogubljenja nije nikada sigurno utvrdeno. kao ni njegovo stvarno ime. vjerojatno mu je ime bilo Ambroz a Matija je "postao" tek osjetno kasnije. kao i u vecini legendi u pozadini su cinjenice (sama buna, imena voda) a vecina ostalog su "narodne price"

  • lajh1985 13.02.2022.

    danas se ne bi seljani ni usudili tak nesto...zagreb bi to rijesio za par sati :)

Komentiraj...
Vidi sve komentare