>>> Posljednja informacija
12.05 Brojna izaslanstva u nedjelju su položila vijence i svijeće zapalila na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Vijence je položilo izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Galićem, Grada Vukovara predvođeno predsjednikom Gradskoga vijeća Tomislavom Šotom i zamjenikom gradonačelnika Marijanom Pavličekom, Koordinacije udruge pristeklih iz Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, Hrvatske vojske te Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
12.04 Više stotina branitelja iz cijele Istre, pripadnika udruga prizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici policije, županije i istarskih gradova sudjelovalo je u 6. tradicionalnom mimohodu koji je u nedjelju u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja održan u Puli.
Program obilježavanja počeo je svetom misom u pulskoj katedrali a nakon mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće podno Centralnog križa na pulskom Gradskom groblju te kod Spomenika hrvatskim braniteljima u parku Franje Josipa na rivi.
10.36 Po završetku programa na Kninskoj tvrđavi nazočni su se mimohodom uputili prema crkvi Gospe Velikog Hrvatskog krsnog zavjet gdje će biti služena svet misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvo s vojnim biskupom u RH Jurom Bogdanom, koji će održati homiliju.
10.30 U letačkom programu sudjelovala su 24 zrakoplova iz sastava HRZ-a, i to helikopteri Kiowa Warrior OH-58D, Bell 206-B, Mi-8 i Mi-171Sh te avioni Zlin 242L, Pilatus PC-9, Airtractor AT-802 i Canadair CL-415, kao i dva MiG-a 21 uz dva gostujuća izraelska F-16 Barak. Istovjetni višenamjenski borbeni avioni 4. generacije od 2020. godine ući će u sastav HRZ-a i činiti udarnu snagu Hrvatske vojske.
10.20 Zrakoplovi F-16 Barak koje je Hrvatska prije nekoliko mjeseci kupila od Izraela pojavili su se iznad Knina. Ovo im je jedan od prvih letova na hrvatskom nebu. Naša bi ih vojska trebala dobiti za dvije godine.
10.19 Stigla je formacija aviona MIG-21. Ti avionu u Oluji korišteni su za početne udare na protivnika, osobito na njihove komunikacijske sustave.
POGLEDAJTE VIDEO
10.13 Počeli su preleti helikoptera Kiowa Warrior, a uslijedili su MI8. Nakon toga Knin su preletjeli protupožarni zrakoplovi uključujući i kanadere.
9.58 Čitaju se imena poginulih branitelja u Oluji.
9.29 Na Kninskoj tvrđavi razvija se hrvatska zastava.
'Igramo iznad kategorije male zemlje, ne samo u nogometu'
8.55 Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako joj je posebna čast biti ponovno u kraljevskom gradu Kninu.
- Svima izražavam posebnu zahvalnost i s posebnim poštovanjem prisjećamo se prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je poveo narod u ostvarenje povijesne težnje. Bila je to veličanstvena pobjeda. Oluja postaje školski primjer uspješno vođene operacije. Ne smijemo zaboraviti Domovinski rat i hrvatske branitelje. Vrijednosti moramo prenositi budućim naraštajima, to dugujemo i našim braniteljima. Koliko možemo kad smo složni pokazali su i naši nogometaši. Veličanstvena pobjeda, a potpuni poraz agresor je doživio u BiH i uspostavljen je mir koji i danas traje - rekla je u govoru.
Dodala je kako će Hrvatska sigurno podupirati europski put BiH što uključuje, rekla je, i potporu svim izbjeglim i prognanim Hrvatima u BiH.
- Igramo iznad kategorije male zemlje, i to ne samo u nogometu - poručila je predsjednica.
Jandroković: Svaka nesebična žrtva nikad nije uzaludna
8.37 Čast mi je da mogu s vama podijeliti radost ovog dana. Ovdje ispod stoljetne tvrđave na kojoj je prije 23 godine ponosno zavijorio hrvatski stijeg. Teško je izboren taj san o slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj. Svaka nesebična žrtva nije nikada uzaludna. Zauvijek moramo biti zahvalni i odavati im priznanje za svaku žrtvu i da naši mladi znaju u kojim okolnostima je nastala naša država. Pobijedili smo u ratu jer smo imali jaku nacionalnu svijet i viziju u kakvoj državi želimo živjeti. Disali smo kao jedno, bili složni i u domovini u i svijetu. Upravo domoljublje bilo je presudno za pobjedu u Domovinskom ratu, istaknuo je u svojem govoru predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Plenković: Nisu nam nikad slomili duh i vjeru
8.15 Premijer Plenković obratio se okupljenima.
- Danas se s ponosom i zahvalnošću prisjećamo tih dana koji su Hrvatskoj donijeli slobodu. Prisjećamo se i svih teških trenutaka Domovinskog rata. Unatoč vojno nadmoćnijem agresoru zahvaljujući našem jedinstvu obranili smo i izgradili našu zemlju - rekao je premijer.
- U mislima su nam svi branitelji koji su na ratištima utkali svoje živote u temelje hrvatske države. Ti najteži trenuci nisu nikada slomili naš duh i vjeru. Obranili smo svoju zemlju svojim jedinstvom. Prošle godine u Kninu na sjednici Vlade predložili smo Zakon o hrvatskim braniteljima i usvojen je i na snazi je. Iskazuje se time poštovanje braniteljima i šaljemo poruku da štitimo dignitet naših branitelja. Nabavka borbenih zrakoplova važan je korak, a izbor izraelskih 6-16 ogroman je korak za obranu hrvatskog neba za idućih 30 godina - naglasio je Plenković.
POGLEDAJTE VIDEO
8.08 Zajednički vijenac na Spomeniku hrvatske pobjede 'Oluja 95' položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
8.05 Održana je minuta šutnje za sve nestale i poginule u Domovinskom ratu.
8.00 Očekuje se obraćanje visokih uzvanika Kninjanima i njihovim gostima na Trgu Ante Starčevića ispred spomenika Oluja, a zatim se program nastavlja na Kninskoj tvrđavi.
U 84 sata oslobođena petina okupiranih područja
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".