- Neka moji sugrađani mirno spavaju. Pod cijenu tužbe u Strasbourgu stavit ću veto na otpis dugova i naći ćemo način da se tim ljudima ne otpišu dugovi, izjavio je krajem listopada 2018. godine Milan Bandić nakon što je objavljena lista ljudi kojima će biti otpisani dugovi za režije, među kojima su bili i brojni vrlo imućni građani Zagreba.
To se, pogađate, nije dogodilo. Nakon što se prašina slegla, dugovi su otpisani svima, pa i najbogatijima, doznaje Jutarnji list.
Na toj se listi primjerice nalazi i bivši general HV-a Vladimir Zagorac koji je 2006. godine, prema pisanju Nacionala, bio 'težak' oko 26 milijuna eura. Dugovi su otpisani i Zoranu Buriću, suprugu potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić te direktoru tvrtke MCC.
Dugovi su otpisani i Dini Drpiću, Zoranu Mamiću i Zvoni Bobanu, ali tu listi dakako nije kraj. Dugovi za režije otpisani su i šibenskom tajkunu Andriji Keviću, Zvonku Zubaku (čovjeku čije se bogatstvo procjenjivalo na 71 milijun eura), tajkunu Marijanu Šariću, poznatom producentu Romanu Majetiću te automobilistu Niki Puliću.
Iako je Milan Bandić, citiramo, 'pod cijenu tužbe u Strasbourgu' obećao staviti veto na otpis dugova, dugovi do deset tisuća kuna otpisani su nekima od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj.
- Dugovi su se, prema Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama koji je na snagu stupio 21. srpnja 2017., otpisivali svima bez socijalnog i imovinskog cenzusa, jednako kao što je i država otpisivala svoje dugove, piše Jutarnji. I dok se u Gradu pravdaju da su radili prema zakonu, činjenica je da su gradovi poput Zadra, Splita, Osijeka i Samobora uveli cenzus.
Podsjećamo, zagrebačka je Gradska skupština prijedlog odluke gradonačelnika Milana Bandića o otpisu dugova fizičkim osobama u blokadi usvojila 13. rujna, i to jednoglasno. Kasnije je i Skupština usvojila sličnu odluku i to za svoje podružnice Gradska plinara Zagreb, Vodoopskrba i odvodnja te Čistoća.
Prema tim odlukama, dugovi su se trebali otpisati fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost i fizičkim osobama koje su registriranu djelatnost obavljale najdulje do 31. prosinca 2017., a nad kojima se na taj dan provodila ovrha na novčanim sredstvima i koja se na dan stupanja zakona još provodi.