Smanjena proizvodnja, sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i inflacija pogodovale su rastu cijena goriva. Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je za N1 intervencije Vlade i mogućnost nestašice goriva u Hrvatskoj.
Prema njemu, nestašica nije realna mogućnost ako se nastave intervencije države. Ipak, upozorio je da situacija na tržištu nije nimalo jednostavna pa sukladno tome nema ni jednostavnih rješenja.
- S jedne strane, nedostaje ruska nafta, a i OPEC je odlučio smanjiti proizvodnju i tako utjecati na rast cijena koje su sada opet iznad 100 dolara. Nafta je skuplja zbog smanjene proizvodnje iako nje ima. Jednostavno taj kartelizirani krug zemalja je odlučio smanjiti proizvodnju - rekao je Novotny.
Istaknuo je pritom da zbog manjka plina na europskom tržištu dolazi do konverzije plina kao energenta s dizelom pa se povećava potražnja za primarnim naftnim derivatima koji mogu biti energenti za industriju i kućanstva.
- Potražnja je u ovom trenutku velika, svi žele stvoriti zalihe za zimu i pobijedit će onaj tko je spreman platiti veću cijenu. Ako Vlada i dalje bude intervenirala na tržištu i ograničavala cijene dizela i benzina, jednostavno ga neće biti na domaćem tržištu. Kupci koji plate više, imat će prioritet na mediteranskom tržištu - objasnio je.
U kontekstu opskrbe plinom, situacija je kompleksa, rekao je Novotny. Potpuno je, stoga, besmisleno ograničavati cijenu jer se smanjuje šansa da se domaće tržište opskrbi u količinama koje su potrebne. Osvrnuo se i na situaciju s rafinerijama u Sisku i Rijeci. Riječka rafinerija, rekao je, ima više smisla od sisačke.
- Nafta je u Hrvatskoj pronađena prije stotinjak godina na području Siska pa je tamo nastala rafinerija, ali tamo više nema nafte. Tamo održavati postrojenje, a nemate sirovinu i teško ju je dopremiti do Siska, to nema nikakvog racionalnog ekonomskog razloga. Rafinerija u Rijeci ima više smisla jer je na moru, tamo je i Omišalj, lakše je dopremiti sirovu naftu - objasnio je Novotny.
Komentirao je i aferu u Ini, istaknuvši da su moguća tri scenarija: potpuna prodaja hrvatskog vlasništva, ponovno preuzimanje državnog upravljanje nad Inom i pokušaj pronalaska novog strateškog partnera.
Ekonomski najracionalniji scenarij bio bi prodati udjele u Ini ako bi se našao strateški partner. Osvrnuo se i na kritike da bi prodajom udjela u Ini izgubili energetski suverenizam.
- Ekonomski suverenizam ne postoji u suvremenom svijetu - rekao je.