Od 1. siječnja oko 250 tisuća radnika osjetit će povećanje minimalne plaće, koja raste sa sadašnjih 840 eura bruto na 970 eura bruto, potvrdio je za HRT Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Minimalnu plaću sada ima oko 95 tisuća primatelja, 72 tisuće kod pravnih osoba i 23 tisuće kod fizičkih osoba. Radnika koji primaju do 970 eura trenutačno je oko 250 tisuća, 200 tisuća kod pravnih osoba i 50 tisuća kod fizičkih. Kako kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel minimalna plaća, koliko god da je rasla, još nije konkurentna u smislu trenutačnog tržišta rada i nedostatka radnika.
- Imamo dvije vrste isplata, minimalna plaća, jedina zakonska kategorija koja se odnosi na sve zaposlene u Hrvatskoj, i primanja. Minimalna plaća je zamišljena kao zaštitna socijalna kategorija, da jednostavno nijedan radnik ne može primiti manji iznos. Međutim posljedica je da sigurno još najmanje 100 tisuća radnika prima nešto malo više od te minimalne plaće. Raspon između minimalne plaće i medijalne plaće je vrlo mali. Imamo s jedne strane taj problem pošto zakonodavac nije ozakonio minimalnu plaću za srednje složene poslove, višekvalificirane poslove, i poslodavac, pogotovo onaj koji je mali ili srednji poslodavac, obvezan je poštovati isključivo taj izraz minimalne plaće, na nju plaćati poreze i doprinose, a sve drugo, kako bi napravio razliku između različitih složenih poslova, nažalost, kompenzira s neoporezivim izdacima - rekao je Novosel.
Naknada za topli obrok, za dnevnice, terenske dodatke, ne idu u radni staž, a to znači da će u konačnici taj radnik imati znatno manju mirovinu.
- Dobro je što je minimalna plaća gotovo tisuću eura, što je preko 50 posto prosječne plaće, što je preko 60 posto medijalne plaće, ali mi sad očekujemo pomoć Vlade u poticanju kolektivnog pregovaranja i poštovanje proširenih kolektivnih ugovora - kaže Novosel. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić demantirao je tvrdnju da će oko 250.000 radnika dobiti veći minimalac.
- U nizu djelatnosti i poduzeća koji imaju kolektivno ugovarane plaće, minimalna plaća je zapravo referentna plaća i za ostale plaće, tako da će se tu raditi o mnogo većem povećanju izdvajanja poslodavaca za zaposlene. Ono je posebno akutno u radno intenzivnim djelatnostima kao što su, primjerice, turizam, građevinarstvo itd. - kaže Stojić. Kaže i kako je država prije parlamentarnih izbora znatno podignula primanja, više od 30 posto, te je time utjecala na formulu za povećanje minimalne plaće.
- Privatni sektor u ovoj godini znatno sporije diže plaće, to nije zbog škrtosti poslodavaca, nego zbog brojnih neizvjesnosti na tržištu. U okruženju smanjenih poslovnih prilika na europskoj sceni, glavne ekonomije kao Njemačka posrću, mi radimo megakejnezijanske intervencije u politiku plaća. Dižemo plaće na razini države, preko 30 posto, i onda još 15,5 posto minimalac, nakon 20 posto lani - rekao je. Kazao je kako je minimalac od 2019. porastao 92 posto. Ukupna primanja zaposlenih porasla su 67 posto, a realno su rasla 37 posto i po tome je, ističe Stojić, Hrvatska apsolutni broj jedan na razini EU-a.
- Neistina je da se u Hrvatskoj ne vodi socijalna politika po pitanju intervencije države u plaće. Mi smo u tome predvodnici, a pitanje je hoćemo li u idućim godinama imati rast produktivnosti koji to može podržavati, hoće li vanjskotrgovinski partneri moći omogućiti stabilno poslovanje našim izvoznicima. Idemo radije pričati kako u Hrvatskoj stvarati kvalitetna radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost i bolje su plaćena - kaže Stojić. Opalić tvrdi da su Vlada i Ministarstvo rada u konstantnim razgovorima i dogovorima sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima.
- Razumijem zabrinutost i opreznost poslodavaca, to je dobro, ali moram napomenuti da je rastao BDP, rasla je produktivnost. Što se tiče proračuna, prvi put smo zadovoljili oba kriterija iz Maastrichta. HZZO će osmisliti određene kompenzacijske mjere upravo ovih par mjeseci kada je najveći udar minimalne plaće na poslodavce. Ne bih o detaljima, to će se razraditi - rekao je. Sindikalist Novosel ne smatra da su mnoge tvrtke ugašene zbog rasta minimalne plaće nego zbog gubitka tržišta.
- Tržište se nije izgubilo jer su plaće bile nekonkurentne u odnosu na ostale zemlje gdje su ti poslodavci radili, nego zbog utjecaja azijskog tržišta. To je globalni problem Europe, ne samo Hrvatske - rekao je. Naglasio je kako poslodavci moraju shvatiti da se "ne može toliki iznos zajedničke vrijednosti stavljati u dobiti, a da istovremeno za plaće ostane ono što preostane". Vlada bi od iduće godine mogla poslodavcima ukinuti povlasticu neplaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenih osoba mlađih od 30 godina. Opalić je podsjetio kako je olakšica za zapošljavanje mladih uvedena 2015. kada je situacija bila mnogo nepovoljnija nego danas.
- Imali smo 28,4 posto stopu nezaposlenosti mladih, prosjek EU-a bio je 17,5 posto. Danas je prosjek EU-a 11 posto, a Hrvatske 10 posto. Što se tiče stope zaposlenosti mladih u drugom kvartalu 2016., ona je bila 36,3 posto, prosjek EU-a bio je 44,9 posto. Danas je prosjek EU-a, drugi kvartal ove godine, 49,7 posto, a u Hrvatskoj je 44,3 posto - rekao je Opalić.
- Zaposlenost mladih je prešla 40 posto 2017., dvije godine nakon uvođenja mjere. Ne može se reći da je bila direktno rezultat te mjere, već je bila rezultat kretanja na tržištu. Kada je mjera uvedena, 16 tisuća poslodavaca ju je koristilo za oko 42 tisuće mladih, a danas to koristi 55 tisuća poslodavaca za čak 215 tisuća mladih, od toga preko 57 tisuća mladih stranih radnika. Zato ne vidimo zašto bi ova mjera postojala, a s druge strane ide se na 5 godina oslobađanja od plaća poreza na dohodak za povratnike, za mlade ljude koji su van otišli raditi - zaključio je.