Ova dva zakona, zajedno sa zakonom o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća, predstavlja reformski paket u području javne uprave, koji je jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, a koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljajući na sjednici Vlade Zakone o sustavu plaća u državnim i javnim službama te o državnim službenicima.
Povećava se najniži koeficijent pa tako redom svi ostali, ocjena "ne zadovoljava" znači otkaz
Po prvi put se, naglasio je, jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća.
- Cilj Zakona o plaćama je standardizirati plaće u javnom sektoru na jedan održiv način za više od 230.000 zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Budući da u postojećem sustavu postoji oko 2500 kategorija radnih mjesta s više od 500 različitih dodataka, ovim prijedlogom uvodimo jedinstvenu platnu listu i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8 i time postojeći najniži koeficijent 0,631 povećavamo na 0,9, odnosno za više od 42 posto - naveo je.
Koeficijenti složenosti poslova propisivat će se uredbama Vlade, dodao je.
- Važna novina je uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada. Službenici i namještenici po novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima. Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i za nazadovanje u javnom sektoru. Oni koji će dobiti ocjenu "zadovoljava", neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći dok će oni s ocjenom "ne zadovoljava" dobivati otkaz - naglasio je.
'Sada povećamo plaće za 20-ak posto dodatkom, a stupanjem na snagu ovog Zakona iduće godine ona će rasti za još 10-15 posto'
Zakonom se, dodao je, jasnije propisuje i osnovna plaća.
- Kako bismo izbjegli stihijsko uređenje plaća, osniva se i Vijeće za praćenje sustava plaća. Osim predstavnika Vlade i resornih ministarstava, u njemu će biti i uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice - dodao je.
Ovaj Zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima, naglasio je još Malenica.
Podsjetio je da će se od srpnja na plaću isplaćivati jednokratni dodatak, ispregovaran sa sindikatima, a koji će značiti rast plaća od 100 neto onim državnim i javnim službenicima i namještenicima s koeficijentima 0,631-1,00, za 80 eura onima s koeficijentima 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom 1,530 do 1,867. Taj dodatak će se, podsjeća ministar, ugraditi i u uredbe i postati trajni dodatak, a plaće će njime rasti u prosjeku 20-ak posto. Od iduće godine, kada na snagu stupi i ovaj Zakon o plaćama i kada se poveća najniži koeficijent pa tako onda i svi ostali, plaća će uz ovih 20-ak posto rasti za još 10 do 15 posto, istaknuo je Malenica.
To se odnosi i na službenike i namještenike u sustavu pravosuđa, koji su više od tri tjedna u štrajku jer povećanje od 400, odnosno sada 300 eura, traže odmah, a ne tek od iduće godine. Oni od zahtjeva ne odustaju, za petak najavljuju i prosvjed na Markovu trgu, no premijer Andrej Plenković neće ih čuti osim iz medija jer će biti u Bruxellesu. No, ni Vlada se ne pomiče sa svoje točke gledišta - da im udovoljiti neće. Jedan od mogućih postupaka kojim bi štrajk ugušili je da im ne plate daljnje dane provedene u njemu. No, kaže Malenica, odluka o tome još nije donesena.
- Od 2020. do danas je zapisničaru povećana plaća za 33 posto, to je i dalje mala plaća, ne bježimo od toga, no oni postavljaju ultimatum Vladi i kažu da 300 eura žele odmah. Mi smo rekli da idemo u reformu plaća sveobuhvatno da raste plaća svima. Ako povećamo plaće njima za 300 eura, naravno da će svi ostali doći i tražiti identično. Zato smo pristupili donošenju ovog Zakona i uredbi i da na sustavan način uredimo plaće - opetovao je ministar.
Plenković: 'Jednaka plaća za jednak rad'
Glavno načelo ovog Zakona, naglasio je premijer Andrej Plenković, jest jednaka plaća za jednak rad.
Govoreći o Zakonu o državnim službenicima, Malenica je istaknuo kako je i on dio mozaika promjena u javnoj upravi.
- Uvodi se centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi. Postupak prijema vodit će se putem IT platforme i to od prijave na natječaj do prijema. U skladu s novim Zakonom o plaćama i u ovome se propisuje novi sustav ocjenjivanja - "izvrstan", "naročito uspješan", "uspješan", "zadovoljava" i "ne zadovoljava." Svi koji dobiju ocjenu "zadovoljava" bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili premješteni na drugo radno mjesto, a "ne zadovoljava" propisuje razlog za otkaz. Tri najviše ocjene bit će temelj za promicanje - kazao je.
Novina je i da se omogućuje prijem u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.
- Propisuje se i obveza potpisivanja izjave službenika da se ne nalazi u sukobu interesa - rekao je Malenica.