Vojne snage Azerbajdžana i Armenije sukobile su se u petak na zajedničkoj granici - pri čemu su koristili minobacače i bespilotne letjelice - a u borbama je poginuo po jedan vojnik s obje strane, dva dana prije početka pregovora na najvišoj razini o dugoročnom mirovnom sporazumu.
Bio je to drugi dan zaredom razmjene vatre - uoči planiranog sastanka u Bruxellesu za nedjelju između armenskog premijera Nikola Pašinjina i azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.
Jedan azerbajdžanski vojnik poginuo je u neprijateljstvima u četvrtak.
Dvije bivše sovjetske države vodile su dva rata u 30 godina za spornu regiju Nagorno-Karabah, priznatu kao dio Azerbajdžana, ali nastanjenu uglavnom etničkim Armencima.
U šestomjesečnom sukobu 2020. Azerbajdžan je povratio dijelove teritorija izgubljene u ranijem ratu koji je zahvatio regiju usred raspada sovjetske vlasti.
U posljednjem okršaju, armensko ministarstvo obrane priopćilo je da su se njegove snage našle pod vatrom iz minobacača i lakog oružja u blizini sela Sotk, blizu granice. Ministarstvo je priopćilo da su raspoređene i bespilotne letjelice.
"Uslijed neprijateljske vatre, armenska strana ima jednog poginulog u akciji i jednog ranjenog", reklo je ministarstvo, dodajući da je sukob na kraju okončan.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana priopćilo je da je spriječilo napad dronovima Armenije na položaje u okrugu Kalbajar na azerbajdžanskoj strani granice. Kasnije je izvijestilo da je jedan azerbajdžanski vojnik ubijen.
Napetosti su porasle dok se intenziviraju napori da se dva suparnika natjeraju da postignu mirovni sporazum unatoč razlikama oko demarkacije granice i drugim pitanjima. Razgovori su bili organizirani pod jurisdikcijom Europske unije ili Rusije - koja je posredovala u primirju kojim su okončane borbe 2020. godine.
Ministri vanjskih poslova obiju strana sastali su se prošlog tjedna u Sjedinjenim Državama.
Najnoviji sukobi također se smatraju testom sposobnosti Rusije da utječe na događaje u Južnom Kavkazu. Rusija je formalni saveznik Armenije kroz sporazum o međusobnoj samoobrani, ali također teži dobrim odnosima s Bakuom. Moskva kaže da je mirovni sporazum iz 2020. u kojem je posredovala jedina osnova za dugoročno rješenje.