Soj Arcturus otkrili su u Indiji prošlog mjeseca i to u oko 50 slučajeva zaraze. Indijske bolnice pod oznakom su crvenog upozorenja, a u nekim državama vraćene su i obavezne maske za lice kako bi se suzbila ekplozija zaraze čija je stopa u posljednjih mjesec dana porasla za 13 puta.
‘Arcturus‘ je varijanta omikrona i smatra se dosad najzaraznijom.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, za HRT je rekla da se situacija još prati. Ističe da je dobra vijest to što je podvarijanta omikrona, ali da nije dobro što se brže širi.
- To je očekivano jer je već velik dio populacije ili cijepljen ili prebolio. Virus traži načina kako će ponovno biti aktivan. Ta subvarijanta još nije na najvišoj razini pažnje - rekla je.
Dodaje kako se očekuje da će se proširiti na niz zemalja.
- Dosta puta nas je virus iznenadio. Međunarodne organizacije ne brzaju s proglašenjem kraja pandemije jer virus neće nestati.”
Markotić kaže da su simptomi svi uglavnom isti ili vrlo slični bivšim sojevima.
- Nešto je viša temperatura. Većina ovih dosadašnjih subavarijanti omikrona najčešće nije išla s jako visokim temperaturama. Ono što je zabilježeno jest da se više širi među djecom - rekla je. Objašnjava da se kod djece može vidjeti crvenilo očiju.
Moraju li se građani opet cijepiti?
- Svi oni koji su se jesenas cijepili, nema potrebe da se sada opet cijepe. Pogotovo ako je to treći ili četvrti put. Trebat će najesen kada će vjerojatno biti povećan broj inficiran - kaže.
Markotić kaže da su mjere uvijek opcija ako se dogodi jako visoki porast s teškim oblikom bolesti i uz visoku smrtnost.
- Međutim, čini se da dok god kruži varijanta omikron i njegove podvarijante, da je na neki način i virus našao oblik tišeg cijepljenja - rekla je. Ističe da sada, osim u ovako mnogoljudnim zemljama kao što je Indija, gdje su u ruralnim mjestima higijenski uvjeti loši, moguće je da će se uvoditi neke mjere.
- Kod nas u zapadnim zemljama, u Hrvatskoj i u drugim zemljama Europe ne razmatraju se takve mjere - dodaje Markotić.
Markotić kaže da nažalost virus sada ulazi u staračke domove, gdje ima bolesnika s kroničnim bolestima.
A kako uopće sojevi dobivaju imena?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odlučila je da će sojevi koronavirusa dobiti imena po slovima grčkog alfabeta kako bi se izbjegla široj javnosti komplicirana znanstvena nomenklatura te dosadašnje nazivanje sojeva prema državama u kojima su otkriveni.
Alfa soj nazivao se britanski soj, dok je delta soj bio poznat kao indijski soj. S delte se prešlo na omikron iako između ta dva slova grčkoj alfabeta ima čak još deset slova - epsilon, zeta, eta, theta, jota, kapa, lambda, mi, ni i ksi.
Postoje dvije kategorizacije novih sojeva - oni koji izazivaju zabrinutost i oni koje se trenutačno prate, javlja tportal.
Zašto Omikron, a prije njega je još deset slova grčkog alfabeta?
Epsilon soj, otkriven u Kaliforniji sredinom 2020. godine skinut je s liste sojeva koji se prate, kao i zeta soj iz Južne Amerike koji je bio detektiran u Velikoj Britaniji i Nigeriji. Theta soj detektiran je u veljači 2021. na Filipinima i u ožujku u Japanu, točnije - kod putnika koji je doletio s Filipina. Jota soj detekriran je u veljači ove godine u New Yorku, a do travnja se proširila cijelim SAD-om i u još 18 država. Soj lambda i dalje je na listi onih koje prati WHO, a pojavio se u Peruu u ljeto 2020. godine. Soj mi (izgovara se kao mu), pojavio se početkom ove godine u Kolimbiji te se proširio Južnom Amerikom i Europom.
Grčka slova Ni i Ksi, koja prethode omikronu, nemaju svoj soj. Svjetska zdravstvena organizacija objasnila je da su nekorištenjem tih slova pokušali izbjeći zabune i sprječavanje "nepotrebnog vrijeđanja velike skupine ljudi". Ni se engleskom čita 'nu' pa bi korištenjem tog grčkog slova zvučalo kao engleska riječ 'new' (novo).
Posebna je priča za preskakanje slova ksi (xi). Svjetska zdravstvena organizacija nastoji, kako kažu, “izbjeći nanošenje uvrede bilo kojoj kulturnoj, društvenoj, nacionalnoj, regionalnoj, profesionalnoj ili etničkoj skupini”. Iako nisu precizirali o čemu je riječ, korisnici društvenih mreža pretpostavili su da je razlog preskakanju upravo ime kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Neki to povezuju s pozamašnim iznosima koje Kina uplaćuje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji - čak deset posto ukupnih sredstava dolazi iz Kine, a rastu iz godine u godinu.